S pozivom na Zakon o javnom informiranju i medijima molim Vas da u istoj rubrici, na istoj stranici i pod istim naslovom, a uz oznaku »Odgovor« objavite odgovor na najvažnije neistinite i nepotpune informacije izrečene u intervjuu s Josipom Ivanković u Hrvatskoj riječi br. 726 od 17. ožujka 2017. koje se odnose na Hrvatsko nacionalno vijeće.

HNV objektivno ne može biti »totalitarna institucija«, jer riječ totalitaran (lat. totus – sav,  novolat. totalitas – posvemašnji) označava politički režim utemeljen na sveobuhvatnoj ideologiji i teroru koji kontrolira sva područja ljudskoga života (Mussolinijeva Italija, Hitlerova Njemačka, Staljinov SSSR), pa prema tome institucije ne mogu biti totalitarne. Ako je Vaša sugovornica mislila na totalitarnost kao istoznačnicu za sveobuhvatnost HNV-a, ni to nije točno, jer ima točno utvrđene zakonske nadležnosti, a svi subjekti u hrvatskoj zajednici su samostalni u radu.

Glede »ukidanja točke razno« na sjednicama Vijeća procedura predlaganja i usvajanja točaka dnevnoga reda utvrđena je Poslovnikom. Bilo je slučajeva kada su pojedini vijećnici predlagali proširenje dnevnoga reda točkom »razno«, ali prijedlog većinom glasova nije usvojen. Naime, Vijeće ima jasne zakonske nadležnosti i na sjednicama odlučuje o njima u okviru točaka dnevnog reda koje se odnose na konkretna pitanja. Postoje drugi načini za iznošenje »određene problematike«, »informiranje o događanjima u pojedinim krajevima«, »pohvale za rezultate« i »požaliti se na problem«, a držim da to nije točka »razno« na sjednicama HNV-a.

Sastav Izvršnog odbora, kao i samoga Vijeća, rezultat je izbora 2014. godine, pa vjerojatno u tome treba tražiti razlog zašto većina vijećnika na sjednicama podržava prijedloge odluka Izvršnog odbora, koji, dakle, uživa povjerenje većine vijećnika HNV-a. Tako je to, uostalom, i u ostalim demokratskim sustavima organizacije vlasti, u kojima i Vaša sugovornica sudjeluje na razini lokalne samouprave.

Što se tiče navodne informiranosti vijećnika o radu HNV-a i pojedinih dužnosnika, djelovanje Vijeća je posve transparentno, počev od informacija u hrvatskim medijima, napose u Hrvatskoj riječi, koja redovito prati aktivnosti tijela i dužnosnika Vijeća, zatim preko internetske i facebook stranice HNV-a, pa do javnih sjednica HNV-a na kojima se, među ostalim, razmatraju proračun HNV-a i izvješće ovlaštenog državnog revizora o financijskom poslovanju, zbog čega ne stoji tvrdnja da se novac troši netransparentno.

»Mišljenje« Vaše sugovornice da sklapanje ugovora o radu od strane predsjednika Vijeća »nije u skladu sa Statutom Vijeća«, nije točno jer prema čl. 7. st. 2. Zakona o nacionalnim vijećima, te čl. 27. st. 1. toč. 1.) Statuta HNV-a, predsjednik Vijeća zastupa i predstavlja Vijeće, prema tome u njegovom djelokrugu je i sklapanje ugovora o radu. Slobodan sam dodati da se poslovi međunarodnog tajnika i savjetnice za razvojne projekte financiraju isključivo projektno i da su od iznimnoga značenja za zahtjeve koji se stavljaju pred Vijeće u pristupnim pregovorima Srbije za članstvo u EU, ali i za stvaranje boljih uvjeta ostvarivanja nadležnosti Vijeća. 

Veći broj telefonskih sjednica rezultat je vrlo kratkih rokova u kojima državna tijela gotovo svakog tjedna traže naše odluke, u kojima je nemoguće sazvati sjednicu Vijeća »uživo«. Alternativna, zakonska mogućnost, jeste da Vijeće povjeri Izvršnom odboru odlučivanje o pojedinim pitanjima iz nadležnosti Vijeća i da se te odluke odobravaju na prvoj narednoj sjednici Vijeća. Držim da je bolje da vijećnici budu pravodobno i izravno upoznati o svim pitanjima i da izravno odlučuju o tome, s čime se većina vijećnika i složila kada se na Vijeću raspravljalo o telefonskim sjednicama. No, o svim važnijim pitanjima Vijeće odlučuje na sjednicama uživo.

Prijedloge i odluke o raspodjeli sredstava HNV donosi na temelju samih projekata, a ne »podobnosti« udruga, a veći iznos sredstava za udruge koje su podržale izbornu listu kojoj sam bio na čelu, jednostavno je rezultat činjenice da je ovu listu podržalo mnogo više udruga nego drugu listu.

Elementarno neznanje pokazano je izjavom kako Hrvati u Srbiji »još uvijek nemaju formiran poseban birački popis«, iako je isti formiran još 2009. godine.

Glede navodne odgovornosti HNV-a zbog pitanja udžbenika za nastavu na hrvatskom, razlog zbog kojih do sada to nije bilo riješeno jeste što su, najprije, prosvjetna tijela Republike Srbije odobravale tek simboličan broj udžbenika uvezenih iz Republike Hrvatske, a do prije 2 godine nisu željeli snositi ni troškove prijevoda i izrade udžbenika. Tek tada je došlo do promjene državne politike po ovom pitanju, prije svega zbog nezadovoljstva svih manjina stanjem s udžbenicima, kada je u pristupnim pregovorima za EU Srbija prihvatila obvezu rješavanja ovog problema.