Ove godine poljoprivrednici u Srbiji dobit će iz agrarnog proračuna poticaje od 4.000 dinara po hektaru. U odnosu na neke prijašnje godine to je tri puta manje, a i ove godine izostali su poticaji za dizel gorivo. Istovremeno poljoprivrednici u Hrvatskoj, koja je članica Europske unije, dio su sustava zajedničke poljoprivredne politike koja se provodi u svim zemljama Unije. Taj zajednički sustav znači da je hrvatska poljoprivreda dio europske poljoprivrede i da načini financiranja i pravila vrijede u Hrvatskoj kao i u bilo kojoj drugoj zemlji EU.

 

Milijarde iz proračuna

 

U državnom proračunu Srbije izdvajanja za poljoprivredu ove godine bit će veća za oko osam posto, odnosno 3,3 milijarde dinara, ali to povećanje neće značiti veće direktne poticaje za poljoprivrednu proizvodnju, jer će najveći dio tih sredstava biti usmjeren na investicije. Pa čak i da nije tako ovo povećanje izdvajanja za agrar ne bi moglo pomoći da se direktni poticaji vrate na nekadašnji nivo. U prijevodu, to znači da će ratari ove godine moći računati na direktne poticaje od 4.000 dinara po hektaru i to 2.000 za gnojivo i 2.000 za sjeme, a da ni ove godine regresiranog dizel goriva neće biti. Kasa iz koje će se ove godine financirati poljoprivreda  »teška« je 43,8 milijardi dinara. Tih 43,8 milijardi dinara, osim za izravne poticaje za ratarsku proizvodnju, bit će iskorišteni i za poticaje u stočarskoj proizvodnji.  Za proizvodnju u sustavu krava-tele predviđeno je 5.000 dinara po kravi. Za kvalitetne priplodne krmače i neraste uvećani su poticaji po grlu sa 7.000 na 10.000. Poticaji za tov junadi su 10.000 po grlu, za jarad i janjad 2.000 dinara, za tov svinja 1.000 dinara po grlu. Premije za mlijeko, usprkos nekim najavama da bi mogle biti i ukinute, ostaju sedam dinara po litri. Pčelari će po košnici dobiti 720 dinara umjesto dosadašnjih 600 dinara. Na pomoć iz agrarnog proračuna ove godine mogu računati i poljoprivrednici koji se bave voćarsko-vinogradarskom proizvodnjom jer mogu tražiti povrat od 50 posto uloženih sredstava za kupovinu  specijaliziranih traktora, kao i polovicu  vrijednosti investicije za hladnjače i za objekte za preradu. Toliki će biti povrat i za nove priključne strojeve za biljnu i stočarsku proizvodnju. Ono zbog čega poljoprivrednici najviše negoduju jest izostanak poticaja za dizel gorivo. S obzirom na cijenu koja je premašila 150 dinara i činjenici da veći dio te cijene čine državni nameti očekivali su poticaje, ali su i ove godine ostali bez te pomoći.

 

Izdašni EU fondovi

 

Za razliku od poljoprivrednika u Srbiji koji na crpkama dizel plaćaju po istoj cijeni kao i ostali potrošači poljoprivrednici u Hrvatskoj imaju pravo na takozvani plavi dizel, koji je jeftiniji. Cijena plavog dizela je 4,88 kuna (oko 80 dinara), dok je dizel za ostale potrošače 8, 88 kuna (143 dinara). I nije to jedina razlika u visini i načinu isplate poticaja poljoprivrednicima u Srbiji i Hrvatskoj. Ono što čini suštinsku razliku jest činjenica da je Hrvatska punopravna članica Europske unije. Za izravna plaćanja poljoprivrednicima u Hrvatskoj u 2017. godini bit će isplaćeno 2,6 milijardi kuna (oko 40 milijardi dinara), što je  305 milijuna kuna više nego 2016. godine. Oko 65 posto sredstava namijenjenih izravnim plaćanjima u poljoprivredi, odnosno 1,7 milijardi kuna Hrvatska će povući iz Europskih fondova. I upravo činjenica da je Hrvatska u Europskoj uniji, a Srbija još uvijek ne, jedna je od bitnih razlika u potporama koje dobiva poljoprivreda. Krajem prošle godine za oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava isplaćen je predujam od oko 800 milijuna kuna, dok će ostatak direktnih poticaja poljoprivrednici dobiti tijekom ove godine. Ulaskom u EU Hrvatska je nacionalni sustav potpore zamijenila zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije. Zajednička poljoprivredna politika Unije odgovor je na potrebu stvaranja primjerenog dohotka za 12 milijuna poljoprivrednika u Europskoj uniji, te osiguravanja stabilne opskrbe, raznolike i zdravstveno ispravne hrane za 500 milijuna građana EU. Dio tog jedinstvenog poljoprivrednog sustava Hrvatska je postala 1. srpnja 2013. godine. Preuzela je tada Hrvatska zakonodavstvo EU u svim područjima poljoprivredne politike. Kao i u svim zemljama članicama EU, provedbu fondova operativno provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR),  koja je po točno određenim kriterijima uspostavila Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima. Izravna potpora je potpora koja se svake godine dodjeljuje poljoprivrednicima za biljnu i stočarsku proizvodnju, kao potpora njihovom dohotku, a poljoprivrednici se za nju prijavljuju jednom godišnje. Da bi ostvarili izravnu potporu, poljoprivrednici moraju obavljati poljoprivrednu djelatnost i biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Poljoprivredno zemljište koje poljoprivrednici obrađuju mora biti upisano u ARKOD sustav, a sva stoka evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja.

Osim izravnih poticaja, hrvatski poljoprivrednici mogu računati i na program ruralnog razvoja koji će se provoditi kroz desetke mjera za koje će biti ili već jesu objavljeni natječaji. Tu su potpore za ribarstvo, te tržište potpore za pčelarstvo, proizvodnju mlijeka, podizanje skladišta...

U razdoblju od 2014. do 2020. godine u kome se provodi Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske u hrvatsku poljoprivredu bit će uloženo 2,4 milijarde eura. Programom je definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće. Većim dijelom ovaj Program bit će proveden sredstvima Europske unije putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, dok je ostatak sufinanciran sredstvima državnog proračuna Hrvatske.

 

Potpora za gospodarstva

 

Upravo sada je u Hrvatskoj u tijeku natječaj za potporu malim poljoprivrednim gospodarstvima, a kroz ovu mjeru pomoći bit će isplaćeno 150 milijuna kuna. Oko 85 posto tih sredstava osigurava EU, a ostatak Hrvatska. U mala poljoprivredna gospodarstva spadaju ona obiteljska gospodarstva koja ostvaruju godišnji prihod od 2.000 do 7.999 eura. U tijeku je i natječaj za mlade poljoprivrednike, a to su poljoprivrednici od 18 do 41 godine, koji podnesu poslovni plan ekonomski vrijedan od 8.000 do 49.999 eura. Sličnu mjeru ove godine uvela je i Srbija, i to prvi puta, a sredstva se mogu koristiti za nabavu traktora i druge poljoprivredne mehanizacije i priplodnog materijala. Biznis plan koji se podnosi je  uprošćen u odnosu na druge mjere. Za razliku od ostalih poticajnih mjera gdje se prvo realizira investicija pa tek onda čeka na povrat sredstava u slučaju potpore mladim poljoprivrednicima, 75 posto od vrijednosti investicije dobiva se unaprijed, a ostatak nakon završetka investicije. Do odobravanja sredstava mladi poljoprivrednici nemaju obvezu biti nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.