Informiranje
na jezicima nacionalnih manjina
Centar za razvoj civilnog društva (CRCD) organizira idućeg tjedna raspravu povodom istraživanja »Informiranje na jezicima nacionalnih manjina – desetljeće poslije« i preporuka koje su nastale na temelju pomenutog istraživanja. Rasprava će biti održana u utorak, 28. ožujka, s početkom u 12 sati, u Kući ljudskih prava, Kneza Miloša 4, u Beogradu.
Preporuke koje su nastale na temelju ovog istraživanja trebaju pružiti doprinos izradi nove Medijske strategije Srbije. CRCD smatra kako je neophodno u ovaj proces uključiti i nacionalna vijeća nacionalnih manjina kako bi se došlo do finalnih i vjerodostojnih preporuka za informiranje na jezicima manjina u predstojećoj Medijskoj strategiji.
Uvodničari skupa su: Kalman Kuntić, autor analize tradicionalnih (tiskanih i elektroničkih) medija na manjinskim jezicima; Miroslav Keveždi, M.A., autor analize online medija na manjinskim jezicima i dr.sc. Vladimir Ilić, autor analize rezultata terenskog istraživanja manjinskih i višejezičnih medija.
Ovaj projekt se realizira uz potporu Fondacije za otvoreno društvo, Srbija.
J. D.
Izmijeniti zakon
o PIO doprinosima
»Iz svih ministarstava dobili smo odgovor, pa čak i od predsjednika Srbije, da se slažu da zakon nije dobar i da će Ministarstvo financija izračunati koliki je katastarski prihod s jednog hektara, pa će se na temelju toga donijeti nov zakon, ali do danas to nije urađeno«, stoji u priopćenju, što ga je u ime malih proizvođača javnosti uputio Blaško Temunović.
Uz podsjećanje kako je prošlo više od dvije i pol godine otkako su mali proizvođači uputili peticiju s dvije tisuće potpisa ministarstvima za socijalna pitanja, financija i zdravlja, kao i predsjedniku Vlade, za izmjenu Zakona o PIO doprinosima, u tekstu se navodi kako niti na posljednjem sastanku (skupštinskog) Odbora za poljoprivredu o tome nije bilo niti riječi. Temunović ističe kako je katastarski prihod jedina osnova za plaćanje doprinosa, a ne otpisivanje kamata i reprogramiranje glavnice duga.
»Tražili smo da se naš zakon uskladi sa zakonima iz okruženja, gdje se ostavlja mogućnost poljoprivredniku da može plaćati, a i da se uvijek može odustati od plaćanja, a da se zdravstveno osiguranje plaća mjesečno i da poslije prestanka plaćanja nema nikakvih kamata ili dugovanja«, stoji u priopćenju, uz napomenu kako su domaći poljoprivrednici diskriminirani u odnosu na one iz zemalja u okruženju.
U zaključku Temunović ističe kako se nada da će biti donešen novi zakon koji neće otimati imovinu i tjerati male proizvođače na ulicu.
»Nije pošteno da se nama prisilno naplaćuju PIO doprinosi, a zatim se tim novcem subvencioniraju veliki i financijski jaki poljoprivrednici prilikom kupovine poljoprivrednih strojeva i traktora«, navodi se u tekstu.
Z. R.
Natječaj
Ministarstva pravde
Ministarstvo pravde Republike Srbije raspisalo je javni natječaj za dodjelu sredstava prikupljenih po osnovu odgađanja kaznenog gonjenja. Kako se navodi, cilj ovog natječaja je izbor subjekta čiji će projekt Komisija za provedbu natječaja predložiti Vladi poradi dodjele sredstava prikupljenih po osnovu odgađanja kaznenog gonjenja. Ukupan iznos sredstava koji je predviđen za dodejlu iznosi 351.509.000 dinara.
Pravo sudjelovanja imaju svi nositelji projekta iz oblasti javnog interesa (zdravstvo, kultura, prosvjeta, humanitarni rad i sl.) koji će se realizirati u 2017. proračunskoj godini (fizičke i pravne osobe, tijela, organizacije, javne ustanove, poduzetnici, udruge, fondovi, humanitarne organizacije).
Natječaj je otvoren do 10. travnja 2017. godine, a prijave se podnose u pisanom obliku, neposredno ili poštom preporučeno.
Cjeloviti tekst natječaja dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva – www.mpravde.gov.rs.
D. B. P.
Starosna, ali ne i politička mirovina
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić najavio je da će 31. svibnja, kada mu istekne petogodišnji mandat, podnijeti zahtjev za umirovljenje, ali je istaknuo da to ne znači i povlačenje iz politike, pišu beogradski mediji.
»Ispunio sam sve uvjete za mirovinu, jedino me još funkcija drži. Podnijet ću zahtjev već 31. svibnja, čim mi istekne mandat. Imam 65 godina i 45 godina staža. Cijelog života radim, osim razdoblja služenja vojnog roka«, rekao je Nikolić za beogradski tabloid Kurir.
Aktualni srbijanski predsjednik naglasio je kako to ne znači da će otići u političku mirovinu, već za sada samo u starosnu.
Po važećem zakonu, Tomislav Nikolić bi po isteku mandata, kao i svi predsjednici dosad, imao pravo na određene povlastice, ako ne ugovori neku političku dužnost. To podrazumijeva pravo na ured, savjetnika tajnika, tjelohranitelje, službeni automobil, status počasnog predsjednika i diplomatsku putovnicu. Zakon o predsjedniku predviđa da šest mjeseci po završetku mandata Nikolić prima punu predsjedničku plaću koja iznosi 130.000 dinara, nešto više od tisuću eura, a mirovina mu treba iznositi oko 80 posto predsjedničke plaće.
VKK o uništavanju murala:
Napad na baštinu
»Rušenje, žbukanje ili prekrečavanje murala u centru Novog Sada pokazalo je ne samo stanje zaštite kulturnog blaga u Novom Sadu nego i elementarno nerazumijevanje umjetnosti, estetike, a u slučaju uništavanja djela uglednog umjetnika Guillerma Remede – ni etike, ni morala. Ovakav postupak gradskih vlasti u dosluhu s visokim duhovnim dužnosnikom koji se već godinama nezakonito miješa u svjetovne poslove, pokazuje jasno da je država još jednom ustuknula pred paralelnim utjecajima i neformalnim centrima moći koji djeluju u glavnom gradu Vojvodine. Mural svjetski poznatog umjetnika, urađen je uz pomoć Novosađana, ali i uz nesebičnu financijsku pomoć švicarskog nevladinog sektora«, navodi se u priopćenju Vojvođanskog kulturnog kluba Vasa Stajić kojeg potpisuje predsjednica Vera Šoti.
»Na novosadsku kulturnu baštinu izveden je pravi kulturološki urbicid, jer se buduća prijestolnica kulture sve više pretvara u grad bez fizionomije i kulturnog naslijeđa. Osim uništavanja kulturnih spomenika, ukazujemo na katastrofalna rješenja izgradnjom kule u centru grada, umjesto stare Komunalne banke, i rušenje armenskog spomenika, pa najzad rušenja autentičnih kuća-trščara, preteča urbaniziranog Novog Sada. Sve to govori da će zarad nekog shopping mola, kockarnice ili prenoćišta, naš grad izgubiti svaki svoj civilizacijski korijen«, navodi se dalje u tekstu.
Stoga VKK Vasa Stajić poziva nadležne da pronađu, objelodane imena odgovornih za uništenje murala, kao i da privedu pravdi počinitelje.
»Naravno, gradska vlast bi morala u sljedećim sličnim situacijama reagirati pravovremeno i preventivno, čuvajući kulturni identitet glavnog grada Vojvodine. Drugačije reagiranje stvorit će samo nove afere«, zaključuje se u priopćenju.
Zajednički projekt Rume i Našica
Umrežavanje gradova i uključivanje građana za zaštitu vodnih resursa u Europi naziv je projekta na kojem sudjeluje općina Ruma i grad Našice iz Hrvatske. Prošlog tjedna projekt je započeo u Rumi potpisivanjem Memoranduma o suradnji. Projekt se financira od strane Europske unije u okviru programa Europa za građane, a za tu namjenu odobreno je oko 142 tisuće eura. Osim Rume i Našica, na projektu sudjeluju i gradovi iz Češke, Bugarske, Mađarske i Slovenije. Na sastanku koji je održan u Rumi istaknuto je kako su sve lokalne zajednice koje sudjeluju na projektu bogate vodnim resursima, tako da je on (projekt) koristan za razmjenu iskustava. Projekt Umrežavanje gradova i uključivanje građana za zaštitu vodnih resursa u Europi završava slijedeće godine, kada će se ponovno svi partneri sastati u Rumi.
S. D.
