Uvodnik

Glavne poruke

Koje su glavne poruke kandidata na predsjedničkim izborima u Srbiji? Bilo bi potrebno mnogo vremena kako bi se sustavno zabilježile i analizirale sve poruke predsjedničkih kandidata u kampanji. Ipak, poneki mediji su pokušali sistematizirati glavne stavove kandidata oko najvažnijih državnih pitanja. Radio Slobodna Europa istraživala je kako bi predsjednički kandidati rješavali pitanje Kosova, tko bi priznao njegovu neovisnost, tko je za nastavak europskog puta Srbije, a tko bi se okrenuo čvršćem savezu s Rusijom, kako gledaju na srebrenički genocid i je li vojna neutralnost zemlje održiva?
Od jedanaest kandidata, koliko ih ima, nitko ne priznaje neovisnost Kosova osim Nenada Čanka koji smatra da je Kosovo »izgubljeno dugogodišnjom pogrešnom politikom Slobodana Miloševića«. 
Saša Janković i Saša Radulović smatraju da Srbija mora prihvatiti međunarodne presude o zločinima počinjenim u njeno ime, ostali kandidati smatraju kako su počinjeni masovni zločini, ali ne i genocid,  i  jedino Čanak priznaje genocid u kojem je, smatra, »tadašnja Srbija saučestvovala«. 
Za članstvo u Europskoj uniji zalažu se Janković, Vuk Jeremić, Aleksandar Vučić i Čanak, za političku i vojnu neutralnost, odnosno odustajanje od eurointegracija su Miroslav Parović, Aleksandar Popović, Vojislav Šešelj i Boško Obradović, a ostali su za bliže odnose i ugledanje na zemlje EU i približavanje, ali bez uvjetovanja i postavljanja specijalnih zahtjeva od strane EU.
Za očuvanje i/ili jačanje veza s Rusijom su uz različita obrazloženja svi kandidati. I na koncu, u pogledu NATO-a većina kandidata je za vojnu neutralnost, dok jedino Čanak smatra kako politika vojne neutralnosti nije održiva i da Srbija treba ući u NATO.
Blic je osim ovih uključio i pitanje o pravima LGBT populacije. Janković smatra kako su oni još uvijek izloženi zlostavljanju, Vučić da je poboljšana suradnja i komunikacija s njima. Radulović smatra kako usvajanje djece treba omogućiti svim parovima koji ispunjavaju uvjete, dok su Obradović i Parović protiv legalizacije homoseksualnih brakova, a Šešelj smatra da bi ovo društvo bilo idealno kad ne bi postojao niti jedan homoseksualac. Ostali se nisu izjasnili po ovom pitanju. 
Inače, prema Ustavu ovlaštenja predsjednika su da predstavlja Republiku Srbiju u zemlji i inozemstvu, da ukazom proglašava zakone, predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade i nositelje drugih funkcija, postavlja i opoziva veleposlanike na osnovu prijedloga Vlade, daje pomilovanja i odlikovanja, te zapovijeda Vojskom i postavlja, unaprjeđuje i razrješava časnike Vojske Srbije. 
Analitičari su još zapazili da se kandidati u najvećoj mjeri obraćaju starijoj populaciji, a da uglavnom zaboravljaju na mlade glasače, a o tome kako su se kandidati izjašnjavali o pitanjima vezanim uz položaj i prava nacionalnih manjina nitko u velikim medijima nije bio naročito zainteresiran, a i poruke upućene manjinama od kandidata općenito gledano su bile sporadične i vrlo površne. To pomalo čudi, jer će novoizabrani predsjednik prisegnuti da će »sve svoje snage posvetiti očuvanju suverenosti i cijelog teritorija Republike Srbije uključujući i Kosovo i Metohiju kao njen sastavni dio, kao i ostvarivanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, poštovanju i obrani Ustava i zakona, očuvanju mira i blagostanja svih građana Republike Srbije...« 
Najave

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.