Program na ovogodišnjem Velikom prelu u Subotici upotpunila je klapa Kampanel. Klapa je nastala 1996. godine idejom tadašnjih primoštenskih studenata u Zagrebu Jerice Gracina i Mate Gaćine. 

Ne bojeći se miješanja glazbenih pravaca, stilova i naizgled nespojivih kategorija, Kampanel je na hrvatskoj glazbenoj sceni zazvonio bitno drugačije, te su uslijedili brojni nastupi kao i priznanja kritike i publike. Među drugim vrijednim nagradama, klapa je dobitnik nagrade Porin u kategoriji najbolje izvedbe klapske pjesme. Klapa je dosad izdala 5 nosača zvuka, od toga su dva studijska albuma, dva koncerta uživo, a peti je album božićnih pjesama.

Što znači naziv klape – kampanel?

Kampanel je zvonik crkve i označava najveću točku i središte, odnosno centar nekog mjesta.

Čime se bave članovi  klape, gdje žive – u Zagrebu ili Primoštenu, imaju li neko glazbeno obrazovanje?

Nekolicina studenata iz Primoštena 1996. godine dolaskom na studij u Zagreb osnovala je klapu Kampanel, koja, evo, do današnjih dana djeluje u Zagrebu. Klapa preko zime većinu aktivnosti obavlja u Zagrebu, dok je ljeto vezano za more i Dalmaciju, a današnji članovi su locirani od Korčule do Zadra. U klapi imamo dva profesora glazbe, tri pravnika, profesora likovne kulture, inženjera prometa, diplomiranog geodetu i agronoma.

Ima li članova iz prvobitne studentske postave?

Od osmorice iz stalne postave, s devetim pridruženim članom, iz prvobitne postave nas je ostalo četvorica.

Tko piše aranžmane za pjesme s kojima klapa nastupa?

Za aranžmane na svim dosadašnjim albumima posebnu zahvalu moramo dati našem bivšem članu Slavenu Bolanči, koji je tekstove i glazbu od raznih autora prilagođavao aranžmanski i najzaslužniji je što Kampanel ima poseban i prepoznatljiv zvuk. 

Kakva je klapska scena u Hrvatskoj, kako se razvija klapska pjesma, kako naći mjeru između potrebe za novim zvukom i potrebe da se sačuva stara, jednostavna klapska pjesma?  

Prije desetak godina stvorio se klapski »bum« na hrvatskoj glazbenoj sceni, s nizom koncerata diljem cijele zemlje. U početku su to bili koncerti s izvornim  napjevima raznih klapa, da bi vremenom bile etablirane klape koje su počele stvarati autorske pjesme u modernom pop aranžmanu. Moderan zvuk klape donio je dodatnu popularizaciju, pa se popularnost proširila i izvan granica Hrvatske.

Čime se Kampanel rukovodi u tom smislu?

Mi na svojim koncertima nastojimo izvoditi kako popularne tako i izvorne pjesme, i na taj način nastojimo sačuvati stečenu baštinu od zaborava. 

Nastupate s instrumentima i bez njih, ima li razlike u pripremi za jedno ili drugo?

Izvorna pjesma je bez instrumenata u acapella izvedbi, gdje su u fokusu samo glasovi podijeljeni većinom u četri dionice, po vokalima prvi tenor, drugi tenor, bariton i bas. U modernoj glazbi uz sve vokale sviramo i instrumente, gitare, mandolinu, bas gitaru i perkusijski dio – konge. Naravno da je potpuno drugačija priprema između acapelle i vokalno instrumentalne glazbe, pa je na osnovu toga svaka proba različito koncepcijski složena. 

Prvi put ste bili u Subotici, vaši dojmovi?

Da,  prvi put smo u Subotici i moram  priznati da su dojmovi fantastični. Sve je bilo predobro, od naših domaćina, prekrasne atmosfere na Prelu, publike koja je fantastično primila naš koncert, ma nemam riječi... Hvala Subotici na svemu.

Kakvi su daljnji planovi klape?

Planovi su usmjereni prema završetku trećeg studijskog albuma za kojeg se nadamo da bi tijekom 2017. godine trebao ugledati svjetlo dana. Naravno, tu su pripreme za festivale, kao na primjer u Makarskoj, Kaštelima, Šibeniku, na kojem smo sudionici svake godine. Uz sve to stalni koncerti kako u Hrvatskoj, tako i izvan Hrvatske, često nastupamo u Sloveniji, a nadamo se i skorom nastupu ponovo kod vas u Subotici.