Kultura Kultura

Osvješćivanje kolektivnog sjećanja

 

O povijesti neke zajednice postoji individualno i kolektivno sjećanje koje je, kao integralni dio kulture, istovremeno i njezin prenositelj s jedne generacije na drugu. Jedan od aspekata koji se tiče ustroja, prijenosa i osvješćivanja kolektivnog sjećanja neke nacionalne zajednice, svakako predstavlja obilježavanje obljetnica istaknutih događaja i velikana. U Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata su nedavno započeli sustavni rad na tom području, napravivši bazu poznatih osoba hrvatske zajednice u Vojvodini koja sadrži oko 150 imena, više i manje poznatih kulturnih djelatnika, kao i kalendar značajnijih obljetnica.

»Ovo svakako nije potpun popis, jer se on i dalje proširuje i dopunjuje«, kaže menadžerica kulturnih aktivnosti Katarina Čeliković. »Kalendar je predstavljen udrugama kulture na susretu 27. studenog 2010. godine s ciljem da se pomogne u što kvalitetnijem i pravodobnom planiranju obilježavanja značajnih godišnjica. Početak XX. stoljeća bilo je doba rađanja naših velikana, otuda i mnogo godišnjica koje bismo trebali obilježiti. Počeli smo ovu godinu s obilježavanjem 100. obljetnice rođenja velikog kolekcionara likovne umjetnosti i poznatog liječnika dr. Vinka Perčića, a nedavno smo se podsjetili svečanom akademijom i na neumornog počasnog građanina Subotice i dobitnika papinskog odlikovanja prof. Belu Gabrića, u čemu je sudjelovalo više organizatora. Ove je godine u doba prela bila i 150. obljetnica rođenja Nikole Kujundžića, a zanimljivo je da i nekoliko književnika imaju takozvane 'okrugle' godišnjice.«

 

Dogodine puno obljetnica

Katarina Čeliković podsjeća kako će iduće godine stote obljetnice rođenja imati Balint Vujkov, Ivan Kujundžić, Ante Jakšić, Franjo Bašić, a proći će i 150 godina od rođenja Ante Evetovića Miroljuba. Možda najbrojnija godina po obilježavanju godišnjica je 2013., kada će 100. obljetnicu rođenja imati Josip Pašić, Antun Karagić, Ivan Tikvicki – Pudar, Aleksa Kokić. Godine 2014. navršava se 100 godina rođenja i 50 godina smrti Albe Vidakovića, jedne od nezaobilaznih osoba koje su obilježile našu kulturnu povijest. Za 2015. godinu ćemo, ističe Čeliković, sigurno planirati kao zajednica najveću proslavu 200. obljetnice rođenja našeg narodnog preporoditelja Ivana Antunovića.

»Ovo su tek neka od mnogih imena naših velikana koje bi trebalo predstaviti javnosti, a na nama je da kao zajednica pristupimo stvaranju okvira za kvalitetan pristup uz što sadržajniji program, te uz sudjelovanje što većeg broja sudionika s čitavog prostora Vojvodine, kako se ne bi, primjerice, Ante Jakšić predstavio samo šokačkim udrugama, već i onima koji dijele isti kulturni prostor. Stoga je važno da, primjerice, Balinta Vujkova, Iliju Okrugića Srijemca ili Stanislava Prepreka upoznaju svi pripadnici hrvatske zajednice, kako bismo dijelili svoju kulturnu povijest i pamćenje«, napominje Katarina Čeliković.

Deficiti i posljedice

Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov ukazuje kako su različita obilježavanja obljetnica koje se odnose na važne događaje i istaknute pojedince prakse razvijenijih nacionalnih kultura oko nas.

»Ono je posljedica činjenice da se kolektivno sjećanje, koje pokriva značajan identitetski prostor, mora ne samo ustrojavati putem povijesnih naracija i u socijalizaciji usvajati, nego i s vremena na vrijeme osvješćivati. To su pravilnosti i obrasci koji se vežu uz suvremenost i oblike društvenog života čovjeka u moderno dobra. U dijelu koji se odnosi na nacionalni identitet, dakako da je riječ o događajima i pojedincima vezanih uz određenu nacionalnu zajednicu, pri čemu ne manjinske nacionalne zajednice mogu računati i na većinu resursa države (simboli, državna reprezentacija, sustav obrazovanja, znanosti, javnosti…). To onda znači da je u njih obično kolektivno sjećanje daleko razvijenije od pripadnika ne većinskih zajednica, budući da oni ne mogu računati na sve resurse države za ustroj, prijenos i osvješćivanje vlastitog sjećanja«, kaže on.

Kada je riječ o hrvatskoj zajednici u Vojvodini, Žigmanov ističe kako postoje veliki deficiti u kolektivnom memoriranju – prevlađuju usmene naracije, dominiraju lokalne perspektive, nije usustavljeno zajedničko sjećanje, obilježavanje obljetnica su incidentalne.

»Sve to skupa za posljedicu ima i krhke obrise nacionalnog identiteta ovdašnjih Hrvata, koji su laki plijen onda ne samo za asimilaciju, nego i za manipuliranje. To se relativno uspješno ostvaruje posljednjih desetljeća kod onih koji svoj identitetski okvir počinju, osim onoga što ukradu od neupitno hrvatskoga naslijeđa, graditi od danas, uz snaþnu pomoã nekoliko srbijanskih institucija kulture i znanosti. I u tom smislu treba promatrati nastojanja koje smo pokrenuli u Zavodu – sustavno započeti rad na obilježavanju obljetnica događaja i velikana. Na taj način ne samo da ćemo osnaživati vlastito kolektivno sjećanje i smanjivati maloprije navedene negativne posljedice, nego ćemo svjedočiti da smo zajednica u kojoj postoje prakse kompatibilne suvremenosti i tako hraniti razvitak nacionalnog ponosa u našem narodu. Na koncu, tako ćemo u prostoru neformalne socijalizacije nuditi, napose mlađima, uzore koje bi oni trebali podražavati, kako ne bi postali žrtve kulturne depriviranosti, kamo nas strategije koje postoje u svijetu oko nas znaju gurati«, ističe Tomislav Žigmanov.

D. Bašić Palković

»Šokci i baština 2011.« posvećeni Anti Jakšiću

 Šokačke udruge iz Podunavlja koje realiziraju zajednički projekt  »Šokci i baština«, iduće će godine značajnu pozornost posvetiti obilježavanju 100. obljetnice rođenja književnika Ante Jakšića (Bereg, 22. travnja 1912. - Zagreb, 30. studenog 1987.).  Budući da je Jakšić rođen u Beregu, u kojem se nalazi i njegova rodna kuća, glavni nositelji projekta bit će tamošnje HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević«. 

  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay