Prema usvojenoj definiciji glečer (ledenjak) predstavlja postojano tijelo od leda, koje nastaje kada je prikupljanje snijega veće od njegovog odnošenja i topljenja, te se sniježni pokrivač počinje kretati i kreirati brisani prostor na svom silovitom putu. U ovom slučaju to je glasovito skijalište Kitzsteinhorn uz obližnji Kaprun, gradić u saveznoj austrijskoj pokrajinskoj Salzburg. Par stotina godina kasnije, gotovo jednako poznato kao i najslavnija osoba u povijesti Austrije – Wolfgang Amadeus Mozart.
U carstvu snijega
Protekla zima u ovim našim ravničarskim vojvođanskim krajevima i nije bila nešto izdašna po pitanju snijega, pa je svatko tko voli bijeli pokrivač morao posegnuti za destinacijama u kojima on nikada ne zakaže. Glečer Kitzsteinhorn, iliti mnogo poznatiji kao Kaprun, jedno je od mjesta u ovom dijelu svijeta gdje snijega nikada ne nedostaje. Pa čak niti usred ljeta.
Na visinama višim od 3.000 metara, ukoliko je niska naoblaka, ljudi se i doslovno nalaze iznad oblaka i osjećaj je zbilja fantastičan. Osobito ako je u podnožju planine na primjer jezivih -20, kako je to bilo ujutro kada smo ga posjetili, a na vrhu ove planine koja se nalazi u regiji Pinzgau u sklopu planinskog masiva Glockner (najviši vrh je Grosses Wiesbachhorn – 3.564 m) koji s masivom Hohe Tauern graniči savezne pokrajine Salzburg i Kärnten (Koruška), bilo je uz obilje sunca, prekrasnih -1 do 0 stupnjeva. A prirodnog, pravog snijega na 40 km uređenih, mahom crveno-plavih ne pretjerano zahtjevnih staza (u mnoštvu drugih skijališa obilato se koristi umjetni), koliko ti srce želi. Jer, ma koliko tko to želio priznati ili ne, svako dijete koje se cijelog života skriva u nama odraslima snijeg voli i voljet će ga uvijek.
Skijanje, sunčanje, šetanje...
Za razliku od klasičnih skijališta, na Glečerima zbog njihove specifičnosti uvijek ima i mnogo neskijaša (gotovo uvijek u pratnji skijaša iz svoje obitelji), jer ova snježna gnijezda na velikim visinama pružaju mogućnosti za različite oblike uživanja na snijegu. Oni koji skijaju znaju svoje i mogu nesmetano uživati u svojoj sportskoj pasiji, a oni bez skija i štapova mogu šetati uz staze, popeti se na vidikovac (naravno uz pomoć gondola i gletcher jetova) i uživati u prekrasnom pogledu uz osjećaj da si na krovu svijeta. I naravno sunčati se (ukoliko je sunčan dan). Uz sve navedeno, poseban doživljaj predstavlja mogućnost objedovanja u restoranu koji se nalazi iznad 3.000 m nadmorske visine. Naravno, nismo to propustili i pojeli smo ukusan gulaš, usput uživajući u beskrajno plavom nebu i pogledu na brojne obližnje planinske vrhove, koji se pružaju kilometrima unedogled.
Malo povijesti
Na koncu ove slikovite storije (jer ovdje fotografije zbilja govore više od riječi), evo malo i povijesnih podataka o ovom bajkovitom mjestu. Današnji Kaprun – Chataprunnin (keltski izraz za bijelu vodu) prvi se puta pominje 931. godine, a kao posjed Grofa od Falkensteina iz 1166. godine. Glasoviti kaprunski dvorac datira iz XIII. stoljeća i u njemu su se stoljećima smjenjivali vladari ove regije koja je danas najpoznatija po hidrocentrali (AEG 1920.) i brojnim ski stazama i resortima.
Svojevrsna ski revolucija započinje još danas već pomalo davne 1965. godine kada je u prosincu otvorena prva glečerska žičnica i dana mogućnost skijanja iznad oblaka. Pedesetak godina kasnije i mi smo je iskoristili...
Photo: Aleksandra Prćić
