U latinskom jeziku riječ limes znači brazdu, među. Ova riječ u suvremenoj matematici znači graničnu vrijednost i koristi se za opisivanje ponašanja funkcija. U Rimskom carstvu tako se zvala i utvrđena obrambena oblast, granica carstva. Naime, kada je stari Rim postigao svoje granice širenja, kada više nije mogao proširiti svoje teritorije, radi sprječavanja upada Barbara, počeo je utvrđivati svoje granice ne bi li se obranio od sve češćih napada. Za nas je najinteresantniji dio ovih utvrđenih granica (kojih je bilo i na tlu Afrike) tzv. Panonski limes (limes Panonicus), koji se, prateći tok Dunava, prostirao od današnjeg Pasaua do Beograda. Tamo je (u Beogradu) počeo Mezijski limes (limes Moesiae) čiji kraj je bio Crno more. Utvrđena granica u svom sastavu imala je kule za osmatranja, zatim na strateški dobrim položajima utvrde (burgosi) i na nekoliko mjesta čak i vojni logor rimskih legija. Cijeli ovaj sistem bio je povezan i putovima da bi se vojska brzo kretala iz logora do mjesta upada Barbara. Na pogodnim riječnim prijelazima bile su izgrađene utvrde s obje strane prijelaza i na teritorij Sarmata to su bili tzv. Contraburgosi. U doba mira postali su mjesta razmjene dobara i trgovine, koja je bila regulirana i zakonom. Sistem nije izdržao proces koji se u povijesti zove »seoba naroda«. Rušenje ovog obrambenog sustava započeli su Huni, a dovršili Avari i Slaveni tako da su od nekada bogatih provincijskih gradova ostale su samo ruševine.
Šengenske granice
Vanjske granice današnje EU zovu se i Šengenske na osnovu Šengenskog sporazuma, sklopljenog 1985. godine. Unutar ove granice protok robe i ljudi je nesmetan, skoro nema nikakve carinske i granične kontrole. Unutar ove zone nalaze se skoro sve države članice EU. Za sada nisu punopravne Bugarska, Rumunjska Cipar i Hrvatska. Iako svaka usporedba pomalo »šanta«, ali na ovim granicama EU posljednjih nekoliko godina pojavili su se neki »novi Barbari«, koje privlači bogatstvo Europe, želja za boljim životom, postojeća socijalna skrb »izbjeglica« i koji su stvorili »migrantsku krizu«. Na nekontrolirani priljev neidentificiranih migranata prvo je reagirala susjedna Mađarska i sredinom 2015. godine počela je graditi graničnu žičanu ogradu uz opravdanje da brani zonu Šengenske granice. Premijer i mađarsko političko vodstvo dobili su žestoke kritike, prvo od nekadašnjeg »partnera« Austrije. Naši političari su izjavili: »mi nećemo graditi nikakve ograde« i kako se zatvarala mađarska granica, migrante su upućivala ka Hrvatskoj i Sloveniji. Onda su i Slovenci počeli graditi ogradu, a danas žičana ograda postoji i na nekim dionicama granice Austrije. Makedonija je izgradila dvostruku žičanu ogradu prema Grčkoj, njen primjer je slijedila i Bugarska, napose prema Turskoj.
Subotica ponovno u vijestima
Posljednjih mjesec dana naš grad i njegova okolina ponovno su u vijestima. Istina, više na mađarskoj televiziji nego na RTS-u. Mađari su počeli graditi drugu liniju granice, tzv. pametnu ogradu koja će biti opskrbljena video-kamerama, senzorima kretanja, osvjetljenjem. Između dvije ograde gradi se put radi bržeg kretanja vojnih vozila, a uz granicu se grade logori za vojsku i za graničare kao i dvije velike zatvorene, tzv. tranzit zone iz kojih migranti bez odobrenja ne mogu ući u zemlju. Mogu se vratiti samo u našu. Eto, naši sjeverni susjedi su odlučili praviti neki »novi limes«. Liberalni krugovi, nevladine organizacije, napose one kojima se sviđaju anarhističke ideje, odbacuju svaku gradnju bilo kakve »granice« u ime slobode. Malo je apsurdno da ljudi bez ikakvih papira prelaze cijeli kontinent, a od mene na svakom koraku traže osobnu iskaznicu, odnosno putovnicu. U našem gradu izgrađena je ambulanta za potrebe ovih ljudi, dio koji ne želi u prihvatne centre živi uz granicu u šatorima, u bivšoj ciglani i u napuštenim salašima i skoro svakodnevno pokušava ući u tako poželjnu EU. Njihov točan broj se ni ne zna.
»Ograde ipak postoje«
Danas u svijetu na više desetaka granica postoje ograde, obrambeni sustavi. Najpoznatiji su betonski zid između Cisjordanije i Izraela, zatim dio granice SAD-a i Meksika, čije produženje se upravo planira praćen prosvjedima. Turska gradi betonski zid prema Siriji itd. Mađarski granični sustav bit će sličan onom u Maroku, gdje se španjolska enklava grada Ceute brani dvostrukom žicom visine 6 m. Otkad postoje grupe ljudi, postoji i migracija. Znamo da limes nije obranio Rimsko carstvo, vjerojatno će vremenom i ove ograde izgubiti svoj smisao. Pokazalo se da je tzv. integracija dugačak i skup proces s neizvjesnim ishodom, napose ako pridošlice to ni ne žele, ne žele ni raditi, žele samo socijalnu skrb: stan, hranu, medicinsku njegu i nešto džeparca. Neki tvrde da su ovu migrantsku krizu izazvali oni koji u borbi za profit žele oslabiti konkurentski potencijal Europske unije. Znači, opet je u igri krupni kapital koji bez ikakvog ograničenja gleda samo svoju dobit. Razmišljam treba li ipak postojati neki limes, granična vrijednost funkcije koji se zove »ljudske slobode«?
