Meditacija

Kako odgovoriti na zlo

Svatko je nekada u životu doživio nepravdu, bio povrijeđen ili oštećen. U takvim situacijama poželjeli smo da osoba koja nas je povrijedila bude kažnjena razmjerno šteti koju je nama počinila, a nekada smo toliko povrijeđeni da joj poželimo i veću kaznu. No, doživjeli smo sigurno i da nas je povrijedila osoba koju volimo, pa joj nismo htjeli uzvratiti istom mjerom, niti smo poželjeli da za svoj čin bude kažnjena. S druge strane, svaki zakon podrazumijeva da čovjek odgovara za počinjena nedjela, te razmjerno pogrešci određuje kaznu, bez izuzetaka. No, što Isus o tome kaže?
 
NE OPIRATI SE ZLOMU
 
U starozavjetno vrijeme vrijedio je zakon »Oko za oko, zub za zub«. Dakle, za počinjeno zlo uzvraćalo se istom mjerom, ne manje ni više. To se smatralo pravednim. Kako je društvo napredovalo, napredovalo je i njegovo zakonsko uređenje, pa je za kažnjavanje tražena prikladna zamjenska mjera, dakle, umjesto oka novac. Tako je naprednije uređenje društva stalo između počinitelja i žrtve, te spriječilo da žrtva postane osvetnik. No, nije promijenjeno ono što žrtva osjeća prema počinitelju, niti zakon može regulirati želju da se počinitelju dogodi nešto loše. Zakon utiče samo na jedan dio čovjekova ponašanja.
Bez obzira kakvi zakoni su na snazi, povrijeđen čovjek želi istjerati pravdu, želi da počinitelj nepravde bude kažnjen, da pati koliko je i on patio. Tužbe, žalbe, sudovi, odvjetnici, sve samo da se istjera pravda i počinitelj kazni. No, Isus ne kaže da trebamo istjerivati pravdu, a pogotovo ne osvećivati se, nego kratko i jasno: »Ne opirite se Zlomu!« (Mt 5,39). Tako Isus želi da činimo ono što je on činio i to na isti način. Ako postupimo drugačije radimo baš ono što Zli hoće, da postanemo slični njemu, tj. da činimo zlo. Boreći se protiv njega širimo zlo koje je on donio. Istjerujući pravdu ne razlikujemo se od Zloga, jer pristajemo na njegovu igru, postajemo isti kao on. Isus nas poučava da je borba protiv Zloga takva da nema borbe, borba je da pokažemo da smo drugačiji i da nas ne može prevariti. Dakle, razlika  između nas i Zloga nije u uzvraćanju istom mjerom, bez obzira tko je prvi počeo, nije u traženju pravde koja podrazumijeva kažnjavanje, razlika je u dobroti. Onda kada bi svatko na zlo odgovorio zlom, Isusov učenik je pozvan odgovoriti dobrotom i to ne dobrotom razmjernom mjeri zla, nego još većom: »Onomu tko bi se htio s tobom parničiti da bi se domogao tvoje donje haljine prepusti i gornju« (Mt 5,40).
Vidimo tako da ne odgovoriti na zlo ne znači pasivnost, nego mnogo više. Zahtjeva napor učiniti dobro kada je to najteže. To je kršćaninova pobjeda nad Zlim, ali za tu pobjedu potrebna je potpuna promjena stava. Potrebno je načiniti iskorak iz klasičnog načina razmišljanja o tome tko je što i kako zaslužio, i iz promatranja pravednosti ljudskim očima. Tako se izdižemo iznad Zloga i sprečavamo širenje njegova djelovanja, te djelujemo onako kako nas Isus uči. Odgovoriti na zlo prekomjernom dobrotom, nije ljudska mjera, nego Božja. Čovjek je ne može pronaći u samo svojoj snazi i volji, nego u snazi koja dolazi od Boga, izvora najvećeg dobra. Čovjek u suradnji s njim može pronaći volje i snage takvom mjerom uzvratiti kada mu se učini nepravda.
 
LJUBITI
 
Isus ide korak dalje, traži od nas da ljubimo neprijatelje. Isto kao i u prethodnom zahtjevu, on želi da činimo poput njega, a ne poput ljudi. Nije dovoljno prijateljima uzvratiti ljubavlju, pa to čini svatko, nego je potrebno na zlo koje dolazi od neprijatelja odgovoriti ljubavlju. Kršćansko poslanje je djelovati iznad svih ljudskih očekivanja, toliko iznad i izvan, da nas svijet ponekad ne može razumjeti: »Čuli ste da je rečeno: Ljubi svoga bližnjega, a mrzi neprijatelja. A ja vam kažem: Ljubite neprijatelje, molite za one koji vas progone« (Mt 5,43-44). Ljubav je u ovom Isusovom nalogu više od lijepog osjećaja. Ona mora biti djelotvorna i izvana vidljiva. Ljubav je djelovanje. Isusov učenik ne može biti pasivan, kršćanstvo je akcija na koju nas pokreće Kristova riječ. Tako ljubav prema neprijateljima mora biti vidljiva u našim dobrim djelima. To je način na koji možemo mijenjati svijet, jer ljubav mijenja i samo ona od neprijatelja može napraviti prijatelja, može zaustaviti mržnju i zlo.
Izvor takve ljubavi, koja ljubi neprijatelja, koja mijenja svijet, nalazi se u Kristovoj ljubavi, koja je svoj vrhunac dostigla na križu. Zato moramo ostati povezani s tim izvorom kako bi imali snage ljubiti.
Najave

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.