Razumjeti sustav cjelokupne vlasti u SAD-u nije lako iz razloga što je riječ o federaciji, koju čine, unutar sebe podosta različite, čak 50 saveznih država. I dok je na federalnoj razini trodioba vlasti za demokraciju i više nego razumljiva – zakonodavnu čini Kongres, izvršnu predsjednik i ministarstva (»departmenti«) a sudsku Vrhovni sud – kao i njihov izbor (izravno predsjednik, senatori i zastupnici, a uz imenovanje predsjednika, Kongres potvrđuje ministre i suce), veliku nejasnoću za strance predstavlja samo funkcioniranje američke demokracije. Naime, postoji veliki broj definiranih pravila i strogo određenih procedura u međusobnom odnošenju izvršnog, zakonodavnog i sudskog segmenta vlasti tako da i sami Amerikanci moraju biti politički »eksperti« ne bi li sve dobro i do kraja razumjeli.
Mišljenje i odluka suca su posljednji!
No, odsudan i kvalitetni nadomjestak tomu čini zainteresirana i stručna javnost, napose mediji i analitičari, koji su uvijek spremni točno izvještavati i ispravno tumačiti o onome što se događa. Odličan primjer toga je i informiranje javnosti o jednoj od prvih odluka novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o zabrani ulaska u SAD izbjeglica i imigranata iz Sirije, Iraka, Irana, Libije, Jemena, Sudana i Somalije.
Inače, sama je, po dosta čemu, kontroverzna odluka predsjednika Trumpa ubrzo poništena! Naime, savezni sudac iz države Seattle James Robart donio je takvu odluku na temelju američkog Ustava i nekoliko zakona – Trumpova naredba, naime, bila je suprotna pojedinim odredbama američke pozitivne pravne normative, te je Ministarstvo nacionalne sigurnosti (Department of Homeland Security) trenutačno suspendiralo provedbu iste. Toliko o tomu što znači vladavina prava! Iznad slova zakona ne smije biti nitko, pa ni predsjednik države! Mišljenje i odluka suca su posljednji!
Ustroj vlasti saveznih država jednaka je onoj federalnoj. Na čelu Ohia, savezne države čiji smo gosti postali nakon dvodnevnog boravka u Washingtonu, nalazi se guverner – on je predstavnik izvršne vlasti, koji također ima i svoja »ministarstva«. Zakonodavnu vlast u Ohiu obnaša 33 senatora i 99 zastupnika, a na čelu sudske vlasti je vrhovni savezni sudac. Ono što je zanimljivo jest da je njegov izbor doživotan – jednom izabran, ima mandat do kraja života. Naravno, postoji i vrlo složen institut opoziva, a po riječima saveznog suca Ohaja Edmunda A. Sorgusa u posljednjih 100 godina takvog slučaja nije bilo. Kultura poštivanja zakona i raširena moralnost kada je riječ o pridržavanju etičkih normi od strane predstavnika ne samo sudske administracije na izuzetno je visokoj razini u SAD-u.
Dobar, ali skup pravosudni sustav
Inače, ustroj i organizacija sudske vlasti izuzetno su složeni. Osim lokalnih sudova, postoji 94 pravosudna administrativna područja (»districta«) i isto toliko osnovnih sudova. Što se tiče apelacijskih, to jest žalbenih sudova, njih je samo 11 i pokrivaju područja više »districta«. Na vrhu piramide sudske vlasti nalazi se Vrhovni sud, koji godišnje ima tek 70-ak predmeta. To samo govori, kako o učinkovitosti tako i o pravičnosti nižih instanci sudova. Zanimljivo je da u SAD-u nema instituta »zastarivanja« predmeta – svaki predmet ima točno određen vremenski rok u kojem mora biti riješen, a svaki sudac dužan je svakih 6 mjeseci prijaviti koliko ima predmeta koji traju više od tri godine. Zato će i sudac Sorgus reći kako SAD imaju »dobar«, ali će i odmah dodati, »skup pravosudni sustav«.
No, najveća razlika s kontinentalnim pravnim sustavom sadržana je u postojanju porote, to jest u sudjelovanju građana u donošenju presude u slučajevima kada je riječ o kaznenoj odgovornosti – optužbama za kazneno djelo. Oni imaju status sudaca laika, povremeni su, u smislu da se biraju od sudskoga predmeta do sudskoga predmeta na način slučajnog odabira iz popisa birača s prostora na kojoj važi mjesna nadležnost danog suda, a odluke moraju donositi jednoglasno. Broj sudaca-porotnika u SAD-u je 12, dobivaju dnevnicu od 40 $ a imenovanje, to jest izbor porotnika, građani ne mogu odbiti. Osim, naravno, u slučajevima kada postoji sukob interesa.
