Sjedinjene Američke Države imaju kompetentnu, racionalnu, funkcionalnu i jasnim planovima određenu administraciju. To je moje temeljno iskustvo koje sam imao u susretu s njom – od trenutka dobivanja informacije od službenika njihova Veleposlanstva u Beogradu da sam kao predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Srbije izabran za jednog od deset sudionika iz Srbije Programa Otvoreni svijet (www.openworld.gov), preko procedure dobivanja vize i organiziranja putovanja u SAD, pa do dolaska u Washington i početka realizacije programa. Sve je dobro isplanirano – ništa se ovdje ne prepušta slučaju, ulazite u administrativno-organizacijski sustav koji funkcionira, s vama surađuju i komuniciraju obrazovane i osobe s kulturnim manirima, a sadržaji kojima ste izloženi imaju za cilj nenametljivo obogatiti vaša znanja…
Kongresna knjižnica: stručni reurs za senatore i zastupnike
Program u Washingtonu počinje posjetom Kongresnoj knjižnici – najvećoj knjižnici, ne samo u SAD-u nego i u svijetu. Smještena je u tri ogromne zgrade, knjižni fond broji više od 162 milijuna primjeraka knjiga i periodičnih publikacija, a godišnji proračun joj je veći od 600 milijuna $. Za gotovo sve jezike svijeta vrijedi to da je Kongresna knjižnica druga po redu po broju primjeraka knjiga iz danih kultura – ima nešto manje od matičnih knjižnica koje postoje u domicilnim državama! Njezina, pak, primarna namjena od osnutka – od konca XVIII. stoljeća, jest biti stručni resurs za one koji donose odluke u zakonodavnom dijelu vlasti – za senatore i zastupnike Kongresa Sjedinjenih Američkih Država!
Uslijedilo je zatim kratko upoznavanje s poviješću nastanka i sistemom savezne vlasti u SAD-u putem predavanja prof. Marka B. Harkinsa s Georgtown sveučilišta: ukazao je na tri stožerna povijesna događaja i njihove posljedice po američku demokraciju. Prvi je donošenje Magna charta libertatum (Velika povelja slobode) od strane engleskog kralja Ivana bez Zemlje 1215. godine, kojom je bio primoran, nakon pobune plemstva, smanjiti svoju vlast i to kada je riječ o oporezivanju plemstva, zatim suđenju – od tada se više nije moglo suditi bez porote, a crkva je bila oslobođena stega kralja. Drugi povijesni događaj je onaj s Oliverom Cromwellom – engleskim političarem iz polovice XVII. stoljeća, koji je postao sinonimom za uzurpatora vlasti, to jest diktatora.
Složen sustav funkcionalne zakonodavne vlasti
I na temelju te dvije krajnosti, oni koji su stvarali Sjedinjene Američke Države 1776. godine od 13 država, koje su kao kolonije izborile nezavisnost od Engleske, nastojali su nastaviti tradiciju sustavnoga onemogućavanja pojedincima posjedovanje velike moći uspostavom snažnog dvodomnog parlamenta – Kongresa, koji se sastoji od »vijeća država« ili Senata i »vijeća građana« ili Zastupničkog doma. I stotinu senatora i 435 zastupnika biraju se u novije vrijeme izravno po većinskom sustavu, mandat prvih je šest godina a drugih samo dvije. Ovlasti i uloga i jednoga i drugoga u funkcioniranju sustava zakonodavne vlasti točno su određene, a ishod njihova međusobnog odnošenja i suradnje mora biti da zakonska rješenja koja će biti usvojena najprije budu visoko usuglašena, to jest mora im prethoditi dosta pregovaranja suprotstavljenih strana.
Kako pak to sve funkcionira u svakodnevnoj praksi u sadašnjosti mogli smo saznati u izravnim razgovorima s nekoliko zastupnika i senatora tijekom prva dva dana programa u njihovim uredima, smještenim u jednoj od šest zgrada koliko ih ima Kongres. Osim srdačnosti i spontanosti, većinu ih je plijenila spremnost za slušanje, sažetost u odgovaranju i, uopće, otvorenost u komunikaciji, čak i oko najaktualnijeg i najosjetljivijeg pitanja danas – što će biti s američkom demokracijom nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika? Možda je tomu tako jer se upravo gore spomenute značajke mogu zateći i kod drugih građana – kao da su to važne sastavnice njihovih kulturnih kodova…
