Na Nacrt izvještaja o napretku Srbije koji je sastavio njemački zastupnik David McAlister u Europskom parlamentu je podnijeto ukupno 325 amandmana, među kojima je i dobar dio onih koje su podnijeli hrvatski zastupnici, a koji se u najvećem dijelu fokusiraju na zakon o univerzalnoj jurisdikciji, odnosu prema hrvatskoj manjini i prema susjednim zemljama, stanju u medijima i na odnose s Rusijom, prenijela je Hina.
Izvjestitelj za Srbiju David McAlister predstavio je Nacrt izvještaja početkom siječnja, nakon čega je održana prva rasprava na vanjskopolitičkom Odboru Europskog parlamenta u Bruxellesu, nakon čega su zastupnici mogli poslati svoje amandmane na taj tekst. Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta o amandmanima će raspravljati i glasovati 27. ožujka, nakon čega se tekst kao prijedlog rezolucije o napretku Srbije upućuje na plenarnu sjednicu, koja će također biti održana u ožujku.
Zastupnici HDZ-a i HSS-a u Europskom parlamentu (Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Željana Zovko, Ivica Tolić i Marijana Petir) iz grupacije narodnih partija (EPP) podnijeli su niz amandmana na Nacrt izvješća, jedan dio amandmana podnijela je zastupnica Marijana Petir sa skupinom demokršćanskih zastupnika iz drugih članica EU, a brojne amandmane uputili su još zastupnici Tonino Picula (SDP) i Jozo Radoš (HNS).
Glede podnijetih amandmana premijer Plenković smatra da treba ostvariti odgovarajuću zastupljenost manjina u lokalnim, regionalnim i nacionalnim predstavničkim i administrativnim tijelima, osigurati mogućnost korištenja manjinskih jezika u medijima i obrazovanja, a također je važno da Srbija omogući pronalazak nestalih osoba te nastavi suradnju u procesuiranju ratnih zločina s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
»Pozivam Srbiju da preispita sporni zakon kojim se jurisdikcija neosnovano širi na područje susjednih država, uključujući i dvije članice EU i time dovodi do pravne nesigurnosti te ugrožava dobrosusjedske odnose«, izjavio je Plenković.
Marijana Petir izjavila je da je Srbija »spornim zakonom« ugrozila suverenitet Hrvatske i 17 drugih država članica EU čiji su se državljani borili na hrvatskoj strani tokom sukoba 1990-tih godina.
»Jasno je da nije reč o bilateralnom pitanju i nijedan naš amandman ne sadrži uplitanje u bilateralna pitanja«, ocijenila je Petir.
U amandmanima se prema pisanju Jutarnjeg lista također predlaže osuda slanja, kako se navodi, »nacionalističkog vlaka« u Kosovsku Mitrovicu i »ratnohuškačka retorika«, dok Tonino Picula u jednom amandmanu poziva Srbiju da pojača napore na rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima, posebno u pogledu graničnih pitanja, povratka kulturnih dobara i otvaranja jugoslavenskih arhiva, traži od vlasti da nastave s istraživanjem sudbine nestalih osoba iz ratova 90-tih te poziva Srbiju da podrži stabilnost i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine i njen put prema EU.
Jozo Radoš u svojim amandmanima izražava zabrinutost zbog protueuropske retorike iz redova vladajuće stranke u Srbiji, te izražava zabrinutost vojnom suradnjom između Srbije i Rusije i zajedničkih vojnih vježbi na granici EU, kao i nabave strateškog naoružanja od Rusije.
Radoš predlaže da se u tekst ubaci i zabrinutost zbog stanja u medijima u Srbiji, gdje je, kako smatra, proces privatizacije doveo do koncentracije vlasništva nad medijima te da su u najvećem dijelu završili u rukama predstavnika ili simpatizera političkih stranaka.
On također, kako se navodi, osuđuje provladine tabloide koji objavljuju informacije očito dobivene od obavještajne agencije i drugih zaštićenih izvora kako bi se pojačala kampanja protiv nezavisnih istraživačkih novinara.
