Konferencija Hrvatska – naš susjed bit će održana 7. veljače u Beogradu u organizaciji Centra za vanjsku politiku i fondacije Hanns Seidel u Srbiji. Ova konferencija je prva u ciklusu u okviru projekta Srbija i njeni susjedi koji će se tijekom 2017. godine realizirati u Beogradu. 

 

Oštra retorika

 

»Srpsko-hrvatski odnosi smatraju se veoma značajnim za stabilnost u jugoistočnoj Europi. Oni se reflektiraju i na činjenicu da stabilnost u okviru tzv. Daytonskog četverokuta zavisi upravo od što boljih relacija između vlasti u Beogradu i Zagrebu. Međutim, odnosi su i dalje veoma opterećeni naslijeđem ratnih sukoba na području bivše SFR Jugoslavije. U tom smislu skoro svakodnevno dolazi do novih tenzija upravo zahvaljujući činjenici da političke elite nerijetko koriste uzajamno veoma oštru retoriku, oslonjenu na naslijeđe konflikata. Odnosi između Srbije i Hrvatske tako su i dalje veoma opterećeni položajima manjina, odnosno preostalih Srba u Hrvatskoj, kao i hrvatske manjine u Vojvodini-Srbiji«, navodi se u pozivnom pismu u kome se ukazuje kako postoje i brojni neriješeni problemi vezani za razgraničenje u oblasti Podunavlja, te da se često čuju i sugestije da srpski krupni kapital nije sasvim dobrodošao u Hrvatsku. 

 

Načelo univerzalne jurisdikcije

 

»Osim navedenog, Hrvatska ukazuje i na to da Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije ne može po predmetima iz svoje nadležnosti primjenjivati načelo univerzalne jurisdikcije, kao i da postoji otvoren problem vezan za, kako službeni Zagreb ističe, nedovoljnu suradnju susjedne Srbije s Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.

Sve to dodatno usporava europski put Srbije, koja je krajem 2015. godine otpočela predpristupne pregovore o članstvu s Europskom unijom. Hrvatska koristi komparativnu prednost punopravnog članstva i stavlja bilateralna pitanja u kontekst pregovaračkog procesa, na sličan način kao što je to njoj svojevremeno radila Slovenija.

Zakonom spojenih sudova akcija izaziva reakciju, i odnosi između Srbije i Hrvatske zapadaju u vrtlog negativnih trendova. Nažalost, današnja percepcija ovih odnosa rezultira i u izmjenama percepcija prema EU, što predstavlja vjerojatno najveću opasnost«, navodi se u pismu uz pitanja: »Što je moguće učiniti da bi se negativni trendovi zaustavili ili je proces integracija moguć po principu –  jedna po jedna zemlja ili bi zajednički pristup dao bolje rezultate?« To su neka od pitanja o kojima će se razgovarati na konferenciji. 

Osigurati zagarntirano zastupničko mjesto.

Na skupu će biti riječi i o tome kako bilateralni odnosi između Srbije i Hratske  mogu biti rasterećeni naslijeđa sukoba 90-ih godina proteklog stoljeća, kao i razdoblja Drugog svjetskog rata, a u fokusu će se naći i sljedeća pitanja: kako se odnosi između Srbije i Hrvatske odnose na njihovo susjedstvo, s posebnim osvrtom na odnose unutar Bosne i Hercegovine? Može li službeni Beograd u pedpristupnom EU procesu dodatano izmijeniti svoj zakonodavni okvir, te osigurati zagarantiranu reprezentativnost hrvatske zajednice u Skupštini Srbije?

Osim navedenog, bit će i riječi koliko vanjski akteri, poput Europske unije, a unutar nje prije svega Savezne Republike Njemačke, mogu utjecati na relaksaciju pokatkada prilično zategnutih odnosa između Beograda i Zagreba? Bit će i riječi o tome je li moguće dugoročno nadvladati historijsko naslijeđe oružanih sukoba na teritoriju Hrvatske od 1991. do 1995. godine.

Na jednom od panela – »Aktualna manjinska pitanja u odnosima Zagreba i Beograda«, sudjelovat će i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić.