Počelo je vrijeme poklada, vrijeme opuštenoga, neformalnoga druženja u manje-više svim mjestima u kojima žive Hrvati u Srbiji. Vrijeme je to susreta, razgovora i zabave, podsjećanja na nekadašnje stare običaje uz poneke i nove oblike zabave. Već sutra se održavaju Veliko prelo u Subotici i Marinbal u Lemešu; idućeg vikenda je Šokačko prelo u Beregu, Gupčev bal u Tavankutu i Šokačka večer u Vajskoj; slijede Đurđinsko prelo i Maškare u Nikincima, a u danima pred korizmu očekuju nas: Mačkare u Golubincima, Žedničko prelo, Veliko bunjevačko-šokačko prelo u Somboru, Pokladni bal u Monoštoru, Maskenbal u Rumi, Maskenbal u Srijemskoj Mitrovici, Bunjevačko prelo u Zagrebu, Prelo sićanja u Subotici, Tute u Plavnoj i Hrckov maskenbal.
A neke pokladne večeri su već i prošle. U ovome broju donosimo reportažu o pokladnoj večeri hrvatske dijaspore koja živi i radi na teritoriju austrijske Savezne pokrajine Salzburg. Ne donosimo ovu reportažu slučajno, jer Hrvatski centar u Salzburgu ima uspostavljenu suradnju s udrugom Naša djeca iz Subotice, posjećuju se međusobno a Hrvati iz Austrije rado u skladu sa svojim mogućnostima pomažu djecu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Srbiji. O značaju ovakvih susreta čak i u vrijeme olakšane komunikacije koju omogućuje sveprisutna suvremena tehnologija, mobiteli, skype i sve ostalo pater Zlatko Špehar kaže kako »bez žive riječi i neposrednog susreta nema niti one prave bliskosti među ljudima«, dok organizator ove večeri Joža Dragić ističe kako su ovakve zabavne večeri lijepa mogućnost da se mladi međusobno druže, govore svojim materinjim jezikom i nikako ne zaborave tko su i odakle su došli u Austriju.
Na sličan način je i Lazar Cvijin objasnio kako se i zašto umjesto obiteljskih počelo održavati Veliko prelo u Subotici. Odgovor je, kaže on, u domišljatosti naših ljudi da u tadašnje vrijeme nađu način okupiti široke slojeve svoga puka, da mu prenesu vrlo bitne poruke o važnosti očuvanja svoje samobitnosti, da ga ohrabri, ispuni ponosom i dá novi polet, da ne zaboravi tko je.
Zbog toga svaki ovakav događaj ima svoj prepoznatljivi »tradicijski dio« ali ono što je svakako najvažnije jeste da je to prilika za razgovor u opuštenoj atmosferi kada se možda i neke razmirice mogu mnogo lakše prevladati. I možda i neki dogovori obaviti.
Zajedništvo, zbližavanje, druženje, međusobno razumijevanje i naravno, zabava, riječi su kojima i predsjednik organizacijskog odbora Denis Lipozenčić najavljuje Veliko prelo, te dodaje kako će to zajedništvo biti i ostvareno jer će biti prisutni predstavnici gotovo svih hrvatskih institucija i udruga.
Nadamo se da će se očekivanja organizatora svih prela, maskenbala i balova ispuniti i da će svaki ovaj događaj koji se pomno organizira i priprema biti uspješan. Uz dobru hranu, glazbu, programe koji se pripremaju nije niti tako teško osjetiti radost susreta i zajedništva. Samo još kad bi se to zajedništvo »proteglo« na cijelu godinu u cijeloj hrvatskoj zajednici. Bilo bi nam svima puno bolje.
