Kolumne

Po svemu sudeći postojeće dvije hrvatske stranke i jedna lista će ići u tri koalicije. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini u koaliciji okupljenoj oko Demokratske stranke Dragana Đilasa, Demokratska zajednica Hrvata u koaliciji manjinskih stranaka, a udruga Hrvatska nezavisna lista je u pregovorima s Novom demokratskom strankom Borisa Tadića oko davanja potpore za istu.

Pri tome, prvi kandidat DSHV-a je dobio 25. mjesto na izbornoj listi i prema sadašnjim procjenama ima šanse osvojiti zastupničko mjesto u parlamentu.

Demokratska zajednica Hrvata Đorđa Čovića ušla je u koaliciju pet manjinskih stranaka »Lista nacionalnih zajednica«, koju predvodi Emir Elfić. Cilj ove koalicije, koja je u prošlom sazivu uspjela osvojiti 1 mandat (oko 25.000 glasova) je, kako navode, osvajanje tri mandata, a kandidat DZH se nalazi na četvrtom mjestu na izbornoj listi. Čini se - nema puno šansi za ulazak u parlament. 

I na koncu, treći akter hrvatske priče na izborima je udruga koja se zove Hrvatska nezavisna lista, koja je ušla u pregovore oko davanja potpore (što znači da bi imala i kandidata) na listi koalicije koja okuplja Novu demokratsku stranku Borisa Tadića, Ligu socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka i Zajedno za Srbiju Dušana Petrovića. O izgledima kandidata ove liste teško je govoriti, jer se u vrijeme zatvaranja našeg lista još nije znalo na kojem bi mjestu taj kandidat bio, a niti sporazum nije bio potpisan. 

Sve u svemu, potencijalno tri hrvatska kandidata (za sada) na tri liste u tri koalicije. 

I druge nacionalno-manjinske zajednice u Srbiji, premda je u nekima i bilo pokušaja zajedničkog izlaska na izbore, izlaze na izbore u više »kolona« - neke samostalno, poput Saveza vojvođanskih Mađara, Partije za demokratsko djelovanje Rize Halimija, Stranke demokratske akcije Sandžak, a druge u raznim koalicijama. Naravno, time smanjuju šanse za osvajanje većeg broja mandata za svoju nacionalnu zajednicu, pa tako na primjer SVM ima za cilj osvojiti pet zastupničkih mandata, a prema portalu »Vojvodina danas« - da su sve mađarske stranke nastupile zajedno, mogle bi osvojiti i do devet mandata. 

Kao što je poznato, za manjinske stranke i koalicije na izborima ne važi census, već prirodni prag koji se izračunava tako što se ukupan broj važećih glasova na izborima podijeli s 250, koliko ima zastupnika u Skupštini Srbije. U prošlom izbornom ciklusu to je bilo 13.000 glasova. Nesumnjivo, racionalno bi bilo da se sve snage jedne nacionalne manjine udruže i jedinstveno nastupaju u predizbornim radnjama (kao što je prikupljanje 10.000 potpisa na primjer), pa zatim i na izborima. 

Zašto stranke manjina ne nalaze zajednički jezik kompleksno je pitanje u svakom slučaju. Stranke koje procjenjuju da mogu same izlaziti na izbore to i čine, ali je sigurno dio odgovora i u izbornom sustavu Srbije, koji osim prirodnog praga ne nudi nikakve druge olakšice za manjine, kao što je to na primjer u Hrvatskoj, ili od ove godine i u Mađarskoj. 

J. D.