HR­VA­TI PO­ZI­TIV­NA IZ­NIM­KA

 

Istraživanje je pokazalo kako pripadnici manjinskih grupa uglavnom smatraju, da trebaju imati građanska, a ne specijalna manjinska prava. Iznimka su samo vojvođanski Hrvati, među kojima trećina smatra da manjinama treba osigurati posebna prava. Ljudima nisu važna prava koja već imaju po zakonu. Traže samo građanska i odriču se manjinskih prava, zato što se boje da ne budu ugroženi u nečemu mnogo vitalnijem po život nego što je to zadovoljavanje kolektivnih potreba njihovih etničkih grupa. Kada su ugroženi ličnost i imovina, onda se zaboravlja na ugroženost etniciteta. Pripadnici manjinskih grupa su preplašeni.Vladimir Ilić, izvršni direktor Centra za razvoj civilnog društva, Danas, 17. rujna

ZVUČI PO­ZNA­TO

 

Danas je pred nama da realnim sadržajem ispunimo okvir statusa nacionalne manjine koji je nominalno uži i nominalno zvuči skromnije (od statusa naroda), da vidimo koliko smo ga u stanju stvaralački popuniti, koliko smo se u stanju samoorganizirati i zaštititi naš identitet, koliko naša kulturna autonomija ima stvaralačkog i svakog drugog smisla, te da budem do kraja pojednostavljen, što su naši pisci u stanju napisati, a naši historičari interpretirati, kako bismo time potvrdili da razvoj ili tijek tog događaja od naroda u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj do nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj nije negativan. Čedomir Višnjić, predsjednik Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta« i pomoćnik ministra kulture Republike Hrvatske, Pravi odgovor, 14. rujna

NE­KA DRU­GA VOJ­VO­DI­NA

 

Vojvodina nije ono što je bila prije petnaestak godina u bivšoj SFRJ – uzor skladnih međunacionalnih odnosa 27 nacija. Poslije raspada SFRJ i krvavih ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u kojima »Srbija nije sudjelovala«, u Vojvodinu se doselilo oko 400 tisuća ljudi, a još preko 200 tisuća njih ima status izbjeglice. Većina se naselila u kolonistička mjesta, ali i u etnički mješovite gradove i sela, čime je izmijenjena nacionalna struktura kako pokrajine, tako i tih mjesta. Posebno je promijenjena etnička slika u Srijemu, odakle je otišlo oko 30 tisuća Hrvata. Među mladićima koji su izbjegavali vojnu obvezu i bježali od bratoubilačkih ratova, ali i bijede i besperspektivnosti, bilo je i nekoliko desetina tisuća Mađara, koji su uglavnom otišli u Mađarsku i teško se i sporo vraćaju. Radovan Balać, Danas, 18. rujna

ME­DI­JI­MA PRO­TIV NE­TR­PE­LJI­VO­STI

 

U francuskim medijima ovih dana mnogo se pričalo o slučaju Silvijane S. koja je osuđena na četiri mjeseca zatvora uvjetno i 12.000 eura odštete zbog toga što je nedavno odbila prodati svoje zemljište bračnom paru s arapskim prezimenom. Hamid B. i njegova supruga Odri dogovorili su se o kupovini zemljišta s jednom agencijom za promet nekretnina iz Grenobla. Kad je vlasnica došla u agenciju potpisati ugovor, pogledala je imena potencijalnih kupaca i uzviknula: »Ali, to je Arapin!«… Na kanalima državne televizije često se mogu vidjeti emisije koje govore o mješovitim brakovima i o odgajanju djece čiji roditelji pripadaju različitim religijama i kulturama. U televizijskim serijama i filmovima sve češće pojavljuju se glumci podrijetlom iz Magreba. U udžbenicima za učenje francuskog kao stranog jezika obvezno se bar jedan lik zove Amin ili Samir i obvezno je najbolji drug Žaka ili Pjera. Dnevnik, 19. rujna

DO­BRO PI­TA­NJE

 

Ako smo za četiri godine poslije svrgavanja Miloševića doživjeli tri demokratske vlade, a malo demokratskih promjena, onda svi mi imamo ozbiljnog razloga zapitati se pred kakvom se to budućnošću nalazimo. Dragoš Ivanović, Republika, 1. do 30. rujna