Kultura

Kulturni prostor i protekle se godine ponovno pokazao, barem kada je riječ o broju događanja, kao najvitalniji dio hrvatske zajednice, zatim, to je prostor koji okuplja najveći broj aktivnih sudionika i, na koncu ali ne i najmanje važno, zahvaljujući djelovanju u prostoru kulture hrvatstvo pulsira u gotovo svakom mjestu gdje je broj Hrvata nešto veći. Sve to skupa je posljedica svijesti kod ljudi da se kulturna baština ima sačuvati a stvaralaštvo poticati, te pratećeg entuzijazma. U tom smislu, kao prvo ističem činjenicu da su skoro sve manifestacije koje se godinama redovito održavaju bile održane i 2013. godine, što ide na čast brojnim samoprijegornim djelatnicima iz većine hrvatskih udruga kulture!

 

 

 

Pa ipak, budući da prostor kulture unutar hrvatske zajednice – a njega čini četrdesetak kulturnih udruga – raspolaže s najmanje novca i da je najmanje profesionalno uposlenih osoba upravo u ovome segmentu života hrvatske zajednice, može se činiti razumljivim kopnjenje entuzijazma kod jednog broja aktivista, što je za posljedicu imalo i stanoviti zastoj u radu kod dijela udruga. Dodatno je to usložnjeno činjenicom da u gradovima i općinama gdje su na vlasti predstavnici stranaka koje vrše vlast u Republici bilježimo u 2013. godini i prekid financiranja hrvatskih udruga kulture te da se zbog izuzetne a nerazumljive složenosti aplikativnih materijala jedan broj hrvatskih udruga nije mogao natjecati za sredstva koje raspodjeljuje Veleposlanstvo Republike Hrvatske. Glede financiranja, važnim nam se čini istaknuti da je korumpiranost u području kulture nestala, pojava koja je sve do skora pratila kao sjena kulturu Hrvata prije svega u Subotici, te da se s »krpeljskom« praksom uzurpatorskih pojedinaca prekinulo, a da je sebičnost u djelovanju hrvatskih udruga kulture svedena na minimum.

 

Tomislav Žigmanov

 

Opširnije u tiskanom izdanju