Počelo je vrijeme poklada, vrijeme zabava, prela i maškara. S istraživačem narodnih običaja bunjevačkih Hrvata i života salašara, Alojzijem Stantićem, razgovarali smo o 

ovim običajima Bunjevaca na sjeveru Bačke, koji su bili i jesu karakteristični u razdoblju od Sveta tri kralja pa do Čiste srijede.  

 

 

 

HR: Vrijeme je poklada. Pojasnite što znače poklade, što karakterizira to vrijeme glede običaja Hrvata u Bačkoj?

 

Poklade počinju na Bogojavljenje – Sveta tri kralja, 6. siječnja, a ove godine će biti do Čiste srijede –  Pepelnice, 5. ožujka, dok ne počne korizma – uskršnji post. »Kadgod« su poklade zvali i mesojeđe, »mesoije«, vrijeme kad je slobodno »ist« meso. Posljednja tri dana poklada – nedilja-utorak – zovu i mesopust, jer će se poslije njih »okanit mesoija« – počet će post. Pokladama zovu i posljednju nedjelju iz posljednja tri pokladna dana.

Poklade su i salašarima vrijeme opuštenog života bez većih briga. Ravan miruje. Poljodjelci u pokladama rade samo u salašu i oko salaša. Tako će biti, dok u ravni zemlja ne »promane«, prosuši, a onda će zakoračiti u žitište i pokupiti čukanjice pa drljanjem razbiti pokoricu. U velikom »disnotoru« kolju se »ranjenici«, tovljenici, obično s obiteljskim prelom. Drži se Veliko prelo i druga manja prela, a preostaje vremena i za druge »adete«, običaje, sa zabavom.

 

Zvonko Sarić

 

Opširnije u tiskanom izdanju