Kolumne

Susret srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića s predstavnicima ovdašnje hrvatske manjinske zajednice, upriličen prošloga petka u Beogradu, sigurno nije povijesni, ali je naravno dobro da se dogodio, pa su tako i hrvatski dužnosnici taj susret ocijenili kao moguću prekretnicu u odnosima države i vlasti prema našoj manjinskoj zajednici u Srbiji, jer problema ima. A kako je do ovoga susreta došlo?

Prema riječima predsjednika DSHV-a Petra Kuntića, do tog je susreta došlo putem dogovora s političarima SNS-a u Subotici, dakle s predstavnicima stranke s kojima je DSHV u koaliciji u subotičkoj Skupštini, koji su posredstvom vlastitih komunikacija omogućili susret s predsjednikom Republike. Što nam govori ova činjenica? Govori nam da je Srbija zemlja, ali ne i država u cjelovitom smislu tog pojma. 

Možda ova tvrdnja zvuči preoštro, ali! Određeni problemi hrvatske manjinske zajednice su izneseni i prilikom susreta s predsjednikom Nikolićem u Tavankutu, koncem prošle godine, kada je predsjednik obećao sastanak s predstavnicima hrvatske zajednice za desetak dana, pa još prije prije Božića, onoga po Gregorijanskom kalendaru, no tog susreta nije bilo! Nakon toga upućeni su i dopisi za inicijativu susreta, a evo ti ga sad, koalicijski partner na lokalu sredio je »stvar«. Ova činjenica pokazuje kako Srbija još nije institucionalno uređena kao država, a ostaje pitanje hoće li se u budućnosti načini koordinacije hrvatske manjinske zajednice s predsjednikom Republike odvijati institucionalno. 

Idemo sada dalje (valjda!?). Činjenice govore i kako ovaj susret nije izazvao pozornost srbijanskih medija. Ništa novo, iako treba reći kako je taj susret bio protokolaran s obzirom na ovlasti predsjednika Republike glede rješavanja određene problematike, te će takav značaj i imati, no, držimo »fige«. 

Ipak, veoma je važno da su problemi rečeni i da je njihovo rješavanje moguće uz malo dobre političke volje i minimalnim materijalnim sredstvima, a pozitivni efekti bi bili višestruki – ne samo za hrvatsku zajednicu u Srbiji, već i za vlasti Republike Srbije, kako na širem međunarodnom, tako i na bilateralnom planu s Republikom Hrvatskom, što je na susretu i osvijestio predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić.

E, sad. Problemi su izneseni predsjedniku Nikoliću četiri puta, dva puta na sastancima u Tavankutu i Beogradu i dva puta putem dopisa. Iz vizure srpske strane ti problemi možda i ne izgledaju velikima, ali o manjinskim problemima trebaju govoriti nacionalne manjine. 

Samo da nama, kao nacionalnoj manjini, ne bude upućeno pitanje, kao ono novinara Baneta Vukašinovića u Jutarnjem programu: »Doktore, recite nam kako je biti majka?«, kada je zbunjeni liječnik odgovorio: »Ne znam, pa ja nisam žena.« Kako riješiti iznesene probleme hrvatske manjinske zajednice, o tome treba govoriti većina, dakle srpska strana. I ženska i muška.

Z. S.