da, Ivanu Brlić Mažuranić zovu hrvatski Andersen, a Muju Nadarevića hrvatskim Jackeom Nicolsonom. Besmisleno uspoređivanje i boljka skretanja pažnje na sebe neprimjerenim usporedbama pokazatelj je nedostatka samosvijesti, koja našim umjetnicima nikada nije nedostajala, bilo da su djelovali na hrvatskom nacionalnom području ili na područjima gdje su za to imali uvjete.
    Mnogi su hrvatski umjetnici djelovali u Budimu na dvoru Matije Korvina, koji je poticao razvoj umjetnosti, znanosti i kulture. Najpoznatiji među njima su trogirski kipar Ivan Dunković, veliki pjesnik Ivan Česmički (Jannus Pannonius), te minijaturist europske slave Juraj Julije Klović.

Renesansa: Renesansa je razdoblje u europskoj umjetnosti i kulturi obilježeno preporodom grčkih i rimskih ideala. Razgranana prevoditeljska aktivnost djela antičkih pisaca upoznala je Europljane sa znanjima antike, što je pobudilo zanimanje za antičke ruševine, kojih je u Italiji te u Istri i Dalmaciji bilo posvuda. Djela grčkih i rimskih kipara ponovno su postala cijenjena. Plemići, trgovci i bankari počeli su graditi raskošne palače koje su ukrašavali djelima antičkih majstora, a naručivali su i djela sličnoga sadržaja. Renesansni su kipari i slikari u svojim djelima stvorili dojam volumena, plastičnosti i težine likova, a kontrolom svjetlosti stvorili su osjećaj perspektive.
Hrvatski segment: Odavna je europskim i svjetskim znanstvenicima jasno da se renesansa ne može razumjeti bez razumijevanja hrvatskoga segmenta renesanse. Naši su renesansni pregaoci proizvodili vrhunska djela o kojima mnogo više znaju strani istraživači od naših znanstvenika. Hrvatski povjesničari, koji su listom zaljubljeni u političare i vojskovođe, gotovo su zanemarili istraživanja hrvatskoga humanizma i hrvatske renesanse. No, ova izložba, na kojoj je prikazano šezdesetak radova hrvatskih renesansnih umjetnika, otvara Hrvatima šansu, možda posljednju, da kvalitetno istraže hrvatsko renesansno stvaralaštvo. Izložba je plod višegodišnje suradnje dr. sc. Miljenka Jurkovića i Alain Erlande-Brandenburg, a prvo je održana u travnju ove godine u Nacionalnom muzeju renesanse u Parizu, pod pokroviteljstvom Stjepana Mesića, predsjednika Republike Hrvatske, i Jaccquesa Chiraca, predsjednika Republike Francuske.