Do danas nije uređeno pitanje financiranja Vojvodine, iako je po Ustavu to trebalo biti urađeno još 2008. godine. Postoji ustavna garancija od sedam posto, ali je ona stalni predmet sporenja. Zakon o nadležnostima, Statut i još neki zakoni su pred Ustavnim sudom, istaknuo je predsjednik Skupštine AP Vojvodine Istvan Pasztor sudjelujući na konferenciji »Vojvodina – izazovi demokratske konsolidacije autonomije« održanoj u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Zahvaljujući velikom broju nacionalnih zajednica, koje su povijesno vezane za područje Pokrajine, nastao je obrazovni sustav koji paralelno funkcionira na više jezika i time predstavlja jedinstveni primjer u Europi, istaknuo je Andor Deli, potpredsjednik Vlade APV. Istaknuo je i potrebu harmonizacije zakona iz područja obrazovanja i Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina.
Pokrajinski tajnik za međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu Branislav Bugarski prezentirao je viziju razvoja AP Vojvodine i način na koji je Pokrajina, zahvaljujući prekograničnoj suradnji, uspjela apsorbirati europske fondove.
Zastupnici Europskog parlamenta su imali jedinstven stav o tome da su multietničnost i multikulturalnost Vojvodine veoma važni u procesu pridruživanja Srbije Europskoj Uniji. Među ostalim i zbog iskorištavanja pretpristupnih, a potom i kohezionih fondova EU koje mogu iskoristiti samo autonomne jedinice, kao što je Vojvodina, prenijeli su mediji sa sjedištem u Vojvodini.
No, od svega toga u široj javnosti Srbije je odjeknula samo ocjena Jelka Kacina, izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju, da je sada pravi trenutak za otvaranje pitanja ustavnog i zakonskog uređenja autonomije Vojvodine i da se treba riješiti i pitanje financiranja Pokrajine.
A zatim su uslijedila reagiranja i podsjećanja na lik i djelo Kacina (koji je trenutačno u posjetu Beogradu) s osobitim naglaskom na njegovo »ponašanje« prema Srbiji devedesetih godina.
Od reagiranja izdvaja se ono pokrajinskog DSS-a, po kojem je Ustav i donesen da bi se Srbija »obranila od takvih kao što je Kacin«. Svi oni koji misle kako bi razlozi donošenja ili izmjene Ustava trebali biti vladavina prava, zaštita ljudskih sloboda, privatne svojine i konsolidacija demokracije, izgleda da žive u zabludi. Nažalost, kao i oni koji smatraju da se Ustav treba poštovati. Takav, kakav je.
J. D.
