Sudbina Ernestinova, mjesta u blizini Osijeka, ne razlikuje se od sudbine Varšave, Dresdena ili Vukovara i inih mjesta koja je poharala neman rata. Miran život i suživot sa svim bogatstvima koji multietničke sredine nose, prekinuo je 1991. udar zlog, te raselio umalo sve Ernestinovčane.
    Danas nizovi novih kuća podsjećaju svakoga putnika na posljedice rata, spomen križevi na masovne grobnice, a Ernestinovčani, ponositi i krotki, spominju kako su u ratu nestale iz Ernestinova mnoge umjetnine. Dodajmo, mnoge se otuđene umjetnine nalaze u Apatinu i diljem Bačke. Ernestinovo se, naime, umnogome razlikuje od slavonskih i srijemskih sela. Parkovi ispred općinskih zgrada, te škole i zdravstvene stanice, puni su kipova isklesanih iz drveta, a kipovi krase travnjake ispred umalo svake kuće u Ulici skulptura, kako se zove glavna ernestinovačka ulica.
KOLONIJA UVRŠTENA U MNOGE VODIČE: U radu 31. kiparske kolonije »Ernestinovo 2004.«, koja se tradicionalno održava od 21. do 29. kolovoza, sudjeluje čak 25 slikara i kipara, umjetnika naivaca. Osnivač ernestinovačke kiparske kolonije bio je Petar Smajić, a od pionirskih pothvata početkom sedamdesetih godina, koje su bile vrlo nesklone hrvatskoj kulturi, pa do djelovanju kolonije u izgnanstvu, te u teškim godinama poraća, kroz manifestaciju prošlo je približno stotinu i dvadeset kipara-naivaca. Mato Tijardović, koji se kiparstvom bavi od 1960. godine, profilirao je u umjetničkim krugovima ernestinovačku kiparsku koloniju, te postao njen zaštitni znak. Isprva su kipare su Ernestinovu smatrali čudacima i osobenjacima, a da bi danas ernestinovačka kiparska kolonija privlačila pažnju struke, kritičara, znanstvenika i raznih umjetnika, te bila uvrštena u mnoge europske vodiče za ljetna kulturna događanja. Ovogodišnji je program proširen izložbom minijatura nastalih u kolonijama u Stubičkim Toplicama, bit će izloženo približno 300 umjetnina, a veliki su interes za sudjelovanje na ernestinovačkoj koloniji iskazali i sudionici festivala Glumci u Zagvozdu, pa će na glumačkoj večeri Ljubomir Kerekeš izvesti monodramu »Dimnjačar«.