Zanimljivosti

Hrvatski olimpizam

Olimpijske igre, koje se upravo odvijaju u Ateni, prigoda su da se prisjetimo Franje Bučara, utemeljitelja hrvatskoga olimpizma, te rezultata Hrvata na nekim olimpijskim igrama.
    Franjo Bučar rođen je 1866. godine. Studirao je na Kraljevskome gimnastičkom institutu u Stockholmu. Hrvate je upoznao s pravilima mnogih sportova, osnovao mnoga sportska društva te znatno pridonio širenju tjelesne kulture, posredno i nacionalne svijesti.
    Premda je nekoliko puta razgovarao s Coubertinom o primanju Hrvatske u Međunarodni olimpijski odbor, najveće gimnastičarsko udruženje, Hrvatski sokolski savez, nije primljen u MOO, pa su hrvatski sportaši nastupali pod zastavom Austro-Ugarske Monarhije.
    Godine 1920. Franjo Bučar je primljen u članstvo MOO-a, a od te su godine hrvatski sportaši nastupili na olimpijskim igrama pod jugoslavenskom zastavom.
    Za vrijeme Drugoga svjetskog rata Olimpijske igre nisu održavane, a nakon svršetka rata predsjednik MOO-a predložio je Bučaru da obnovi Olimpijski odbor u socijalističkoj Jugoslaviji. Bučar je umro na Božić 1946. godine ne dočekavši odgovor, jer jugoslavensko vodstvo, slijedeći politiku Sovjetskoga Saveza, nije željelo pristupiti međunarodnom olimpijskom pokretu – nakon Rezolucije Informbiroa godine 1948. naglo je obnovljen rad JOO-a i hrvatski su sportaši do 1991. godine nastupali pod zastavom socijalističke Jugoslavije; uz dakako, izuzetke – neki su Hrvati nastupali pod zastavama SAD-a, Australije i pojedinih južnoameričkih zemalja.

Znaš li…?

* Grci su vrijeme računali prema olimpijskim igrama, a prve igre održane su 776. godine prije Krista. Održavale su se svake četiri godine u čast bogu Zeusu u svetištu Olimpiji na poluotoku Peloponezu
* Olimpijske su igre isprva bile natjecanja u recitiranju stihova velikih grčkih pjesnika, Homera, a zatim i Hesioda. Tek su poslije postale i sportsko natjecanje
* Pet olimpijskih krugova (plavi, žuti, crni, zeleni i crveni) predstavljaju jedinstvo pet kontinenata i susret sportaša iz cijeloga svijeta
* Premda su početkom XVII. stoljeća Englezi u Cotswoldu organizirali natjecanje nazivom Olimpic Games, osnivačem modernih olimpijskih igara smatramo Pierre de Coubertina (1863. -1937.), pedagoga, povjesničara i diplomatu. Geslo igara je izreka »Brže, više, snažnije«, a Coubertin je i autor izreke »Važno je sudjelovati«
* Prve moderne olimpijske igre održane su u Ateni 1896. godine; prvi pobjednik bio je američki troskokaš James Conolly, a pobjednik maratonske utrke bio je grčki pastir Spiridon Louis
* Prvi Hrvat na igrama i osvajač brončane olimpijske medalje 1900. u Parizu bio je Milan Neralić – iste su godine prvi puta na Olimpijskim igrama nastupile žene
* Osmerac zadarskog veslačkog kluba »Diadora« osvojio je broncu 1924. u Parizu
* Franjo Mihalić osvojio je srebrnu medalju u maratonu u Melbourne 1956. godine
* Nogometna je reprezentacija Jugoslavije tri puta za redom osvajala srebrnu medalju – u Londonu 1948., u Helsinkiju 1952. i Melbourneu 1956. godine, a u finalu rimskog turnira 1960. godine s 3:1 pobijedila je Dansku
* Plivačica Đurđica Bjedov je prva Hrvatica osvajačica zlatne medalje – 100 metara prsno. Na istim je igrama u Mexico Cityu 1968. godine osvojila i srebro na 200 metara prsno
* Boksač Mate Parlov osvojio je zlato u poluteškoj kategoriji u Münchenu 1972. godine
* Veslač Matija Ljubek u Montrealu je osvojio zlato u kanuu jednokleku na 10.000 metara, a na 500 metara osvojio je broncu. Nastupio je na u Montrealu (1976.), Moskvi (1980.), Los Angelesu (1984.) i Seoulu (1988.); u Los Angelesu Ljubek je osvojio dvije medalje
* Košarkaši predvođeni Krešimirom Ćosićem nekoliko su puta bili »srebrni«, kao i vaterpolisti, dok su rukometaši gotovo uvijek bili »zlatni«. Velike su uspjehe postigle i ženske ekipe u košarci i rukometu, kao uostalom i hrvači, boksači te stolnotenisači
* U Barceloni 1992. vijorila se prvi puta hrvatska zastava na dodjeli medalja – srebro košarkaši, predvođeni Draženom Petrovićem, te dvije bronce Gorana Ivaniševića
* Atlanta 1996. – zlato rukometaši, srebro vaterpolisti;
* Sydney 2000. – jedno zlato, jedna bronca.       

Najave

7. svibnja - predstavljanje romana »Žig«

H. R. | 7. svibnja 2026.

POZIVNICA – Predstavljanje romana »Žig« u Subotici

08. 05. Koncert kralju Tomislavu u Golubincima

H. R. | 8. svibnja 2026.

HKPD Tomislav iz Golubinaca organizira svečani koncert u čast kralja Tomislava koji će se održati u petak 8. svibnja s početkom u 19 sati na pozornici Pastoralnog centra u Golubincima. U programu će, osim domaćina, nastupiti i KUD Tomislav iz Županje.

12. 05. Izložba: 1100 godina Hrvatskog kraljevstva u Rumi

H. R. | 12. svibnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji sa župom Uzvišenja svetog Križa u Rumi priređuje izložbu 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, tragom milenijske proslave u Bačkoj i Srijemu.

30. 1. – 1. 6. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.

06. 07. - 11. 07. XV. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu

H. R. | 11. srpnja 2026.

Seminar bunjevačkog stvaralaštva, koji se organizira petnaesti put, bit će održan od 6. do 11. srpnja u Tavankutu u organizaciji HKPD-a Matija Gubec. Tema ovogodišnjeg seminara je Dužijanca.