Tema

 

Ambrozija, veliki problem Vojvodine

 

Više priče umjesto rada

Vojvodina je područje Srbije koje je najviše ugroženo ambrozijom. Usprkos tome, od 2008. godine  u Vojvodini se ne provodi integrirana akcija suzbijanja ove korovske biljke, koja je jedan od najjačih alergena. Koliko je ambrozija opasna najbolje govori podatak da je ona uzročnik više od polovice polenskih alergija, a oko 10 posto stanovništva alergično je na nju.

 

Ambrozija, koja je postala prava pošast za ljude i za poljoprivredno zemljište, u Europu je prenesena iz Sjeverne Amerike kontaminiranim pošiljkama sjemena. Na tlu nekadašnje Jugoslavije prvi je put otkrivena  početkom 30-ih godina prošlog stoljeća. U Vojvodini se pojavila koncem 70-ih, a u regiji Sombora 80-ih godina. »Ambrozija je korov koji stvara ozbiljne probleme u poljoprivrednoj proizvodnji, ali s obzirom da je jak alergen, probleme stvara i ljudima. Na početku, 90-ih je godina rasla pokraj cesta, na rubovima parcela, dok je na njivama skoro nije bilo. Međutim, naša posljednja ispitivanja pokazuju kako je danas ambrozija prisutna svuda. Ona niče od travnja do listopada. Njeno cvjetanje počinje upravo sada i završava se u kolovozu i zato je sada pravo vrijeme za njeno suzbijanje. Osim kemijskih sredstava, koja se koriste na poljoprivrednim površinama, za naselja, dvorišta i druge urbane površine važno je košenje. Treba znati kako jednokratno košenje ne rješava problem, već se košenje mora raditi višekratno. I naravno, efikasna mjera – čupanje ambrozije. Nećemo  se problema ambrozije lako riješiti, ali moramo svake godine raditi na njenom suzbijanju«, kaže mr. Gordana Forgić, stručnjakinja za zaštitu bilja u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor. Ona primjećuje kako upravo široka kontinuirana akcija u borbi protiv ambrozije nedostaje i da se više priča nego što se radi. 

 

Najviše polenskih alergija zbog ambrozije

         

Da je ambrozija široko rasprostranjena u Vojvodini i da često zauzima velike komplekse, najčešće na slobodnim i otvorenim staništima, potvrđuju i u Pokrajinskom tajništvu za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Ambrozija kao korov raste na poljoprivrednom zemljištu zajedno sa sojom, šećernom repom, kukuruzom, suncokretom, i utječe na smanjenje prinosa, ali i na poskupljenje proizvodnje zbog troškova njenog suzbijanja. Drugi problem su alergijska svojstva ovog korova. U Pokrajinskom tajništvu za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša navode za »Hrvatsku riječ« podatak da je polen ambrozije uzročnik u 50 do 60 posto svih polenskih alergija. Kod osjetljivih osoba  8 do 20 polenovih zrna u jednom  kubičnom metru zraka može izazvati jake reakcije, a samo jedna biljka ambrozije proizvede do 8 milijardi polenovih zrna. Najčešće obolijevaju djeca i mladi, a 80 posto osoba  je alergično prije 14. godine. Liječnici s kojima smo razgovarali kažu kako su simptomi alergije na ambroziju najčešće kihanje, svrab i začepljenost nosa, a ponekad i gubitak osjetila mirisa. Nekad se istovremeno javljaju i svrab i peckanje u očima uz crvenilo i pojačano suzenje, a može se pojaviti i napad astme, odnosno kašalj, otežano disanje. Kakve probleme stvara ambrozija najbolje znaju oni koji se u godini tjednima bore s ovom alergijom.

   

Novca nema, ali ima EU fondova

Polen ambrozije raznosi se putem vjetra nekoliko desetina, pa i stotina kilometara. Jasno je onda zašto borba protiv ambrozije nema smisla ukoliko se svede na pojedinačne akcije. No, integrirane akcije na području Vojvodine nema već pet godina, jer jednostavno novca za to nema. Široka akcija suzbijanja ambrozije u Vojvodini provedena je u 2008. godini i za nju je bio zaduženo tadašnje Pokrajinsko tajništvo za okoliš i održivi razvoj. Akcijom je bilo obuhvaćeno  više od 2.300 hektara. Pokošeno je 65 posto tih površina, a kemijskim sredstvima tretirano je 35 posto. Od te 2008. godine u pokrajinskom proračunu više nema namjenskih sredstava za suzbijanje ambrozije, pa takvih akcije više nije ni bilo. Tamo gdje nema našeg novca šansa je potražena u projektima Europske Unije, jer zaštita okoliša u cilju zaštite zdravlja ljudi i životinja predstavlja jedan od važnijih prioriteta EU. Tako Pokrajinsko tajništvo za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša u suradnji s Fondom »Europski poslovi« AP Vojvodine, Gradom Somborom i Gradom Bajom (Mađarska) realizira projekt »Podrška životnom okolišu bez alergena«.  Kroz njegovu realizaciju, koja je počela listopada 2011. godine akcijom mehaničkog i kemijskog suzbijanja ambrozije, obuhvaćeni su Zrenjanin, Sombor, Vrbas i Srijemska Mitrovica. U prošloj godini ambrozija je suzbijana na 125 hektara, a u ovoj je plan 315 hektara. »Ovim je projektom predviđeno uništavanje ambrozije na 440 hektara na javnim površinama. Osim toga mjeri se i koncentracija polena kako bismo upozorili ljude koji su alergični«, kazala je nedavno  na prezentaciji ovog projekta u Novom Sadu Tatjana Đurić iz Pokrajinskog tajništva za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Nažalost, ovaj projekt, u koji je uloženo 390.000 eura, ove se godine privodi kraju, a tretirane površine samo su mali dio vojvođanskog prostora na kome raste ambrozija. 

 

(Ne)efikasna uredba

Zemlje u našem okruženju zbog rasprostranjenosti i negativnog utjecaja ambrozije zakonski su regulirale obvezno suzbijanje ambrozije. Poučeni tim primjerima i u Srbiji  je Uredba o mjerama za suzbijanje i uništavanje korovske biljke ambrozije donesena 2006. godine i ona obvezuje  sve vlasnike ili korisnike zemljišta da uništavaju ambroziju. Da to u praksi baš i ne ide tako lako vidljivo je na svakom koraku, jer se ambrozija često vidi u dvorištima, na zapuštenim placevima, »ničijim« putovima... A procedura je jasna. Komunalni inspektori obavještavaju vlasnike ili korisnike parcela na kojima je ambrozija o obvezi njenog uništavanja. Ukoliko se po nalogu komunalnog inspektora ne postupi u roku od sedam dana obavještava se fitosanitarni inspektor Ministarstva poljoprivrede, koji donosi rješenje o obveznom uništavanju ambrozije i to odmah. Ukoliko vlasnici ili korisnici to ne učine sami, uništavanje ambrozije bit će urađeno o njihovom trošku. »Jako je važno ne dopustiti da ambrozija donese sjeme, a naročito ne polen. Da se to ne bi dogodilo važno je sada uništavati ambroziju. Kada u kolovozu ambrozija već donese polen, onda sve te mehaničke mjere čak pridonose širenju polena i tada je efikasno samo kemijsko tretiranje«, upozorava Forgić i ističe kako još uvijek nismo dovoljno svjesni problema koje donosi ambrozija.

 

Zlata Vasiljević