Tema Tema

Vijećnici podržali Otvoreno pismo

 

Dvadesetak donesenih odluka, oko kojih nije bilo veće rasprave, bilanca su VI. redovite sjednice Hrvatskoga nacionalnog vijeća održane u četvrtak, 24. veljače, u Subotici. Bilo je nazočno 25 od ukupno 29 vijećnika, a u okviru prakse redovitog praćenja rada nacionalnih vijeća dijelu sjednice nazočio je i ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić.

Govoreći o aktualnom pitanju subetničke pripadnosti u okviru hrvatske nacionalne manjine nedvosmisleno je poručio da nitko ne može drugome osporavati kako će se osjećati i kako će se izjašnjavati u nacionalnom kao i u subetničkom smislu te da takva nastojanja predstavljaju kršenje Ustava i zakona. Čiplić je najavio da će o tome razgovarati i s predstavnicima Bunjevačkog nacionalnog savjeta.

Otvoreno pismo

Sjednica je počela naknadno uvrštenom točkom dnevnog reda – prijedlogom davanja suglasnosti Otvorenom pismu od 14. veljače ove godine, što su vijećnici usvojili. Obrazlažući ovu točku dnevnog reda, njezin predlagač predsjednik HNV-a Slaven Bačić istaknuo je kako je Otvorenim pismom predstavnika hrvatskih institucija ukazano na ugrožavanje temelja opstojnosti jedne skupine vojvođanskih Hrvata – Bunjevaca.

»Smatram veoma važnim da Otvorenom pismu potporu pruže i svi ostali Hrvati iz Vojvodine odnosno Srbije – bili oni Šokci, Srijemci ili Dalmatinci, čime bi se iskazalo jedinstvo na očuvanju hrvatskoga identiteta.«

Vijećnici Petar Balažević i Josipa Ivanković su smatrali kako je Otvoreno pismo prvo trebalo proći verifikaciju Vijeća, pa tek onda biti upućeno najvišim dužnosnicima u Srbiji i Hrvatskoj. Premda je uputio kritike na proceduru, Petar Balažević nije imao primjedbi na sadržaj otvorenog pisma te je osudio pokušaj da se bačkim Hrvatima zabrani isticanje svojeg subetničkog bunjevačkog identiteta, kao u slučaju tužbe protiv subotičkog HKC-a »Bunjevačko kolo«. Također je naveo kako smatra da je HNV trebao održati sjednicu i nakon incidenata koji su se u Subotici dogodili prigodom proslave Božića po Julijanskom kalendaru, kako bi zajednički osudili »retrogradnu politiku i ponašanje pojedinaca, a ne da se u naše ime samovoljno izdaju priopćenja«.

Usvojeni programi rada ustanova

Usvojeni su program rada i financijski plan Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te program rada i rebalans financijskog plana NIU »Hrvatska riječ«. Donesena je odluka o imenovanju mr. sc. Jasminke Dulić za odgovornu urednicu tjednika »Hrvatska riječ«, a Slavko Džolić je imenovan za novog člana Odbora za promicanje gospodarske suradnje, namjesto Karla Loga.

Vijećnici su dali pozitivno mišljenje na Prijedlog plana upisa učenika u prvi razred srednjih škola na području AP Vojvodine u školskoj 2011./2012. godini, te suglasnost na imenovanje ravnatelja OŠ »Jovan Popović« u Srijemskoj Mitrovici.

Na sjednici je usvojen prijedlog kojim je povišena osnovna zarada stalno uposlenim osobama u Uredu HNV-a, koja sada iznosi 23.000 dinara mjesečno.

Također, usvojeno je izvješće o popisu imovine i inventara (podnositelj Darko Sarić Lukendić), kao i završni račun HNV-a s izvješćem o utrošku sredstava za 2010. godinu.

Diskriminacija zbog izmjene uvjeta upisa u poseban birački popis

Dijelu sjednice nazočio je i ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić koji je, odgovarajući na pitanja vijećnika, obećao kako će ministarstvo kojem je on na čelu pomoći u rješavanju problema koji se tiču ostvarivanja manjinskih prava Hrvata u Srbiji.

Jedna od tema bio je nastavak upisa u posebne biračke popise nacionalnih manjina, budući da hrvatska zajednica taj postupak nije završila. 

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je, na zahtjev povjerenika za informacije od javnog značaja Rodoljuba Šabića, promijenilo Pravilnik o upisu u posebni popis birača, prema kojem sada građanin mora osobno doći u lokalnu samoupravu kako bi to učinio, ali je ostavljena i mogućnost slanja zahtjeva poštom.
Predsjednik odbora HNV-a za upis u poseban popis birača hrvatske nacionalne manjine Darko Sarić Lukendić je ukazao kako u beogradskoj općini Palilula jedan zahtjev za upis u poseban popis birača nije uvažen jer je poslan poštom, gdje se tamošnji dužnosnik pozvao upravo na novi Pravilnik o upisu. »Ne zbog neangažiranosti i neorganiziranosti zajednice, već zbog promjena 'pravila igre', dovodi se u pitanje formiranje posebnog biračkog popisa Hrvata. U tom smislu, smatrat ćemo da smo mi kao Hrvati diskriminirani, jer će za nas u nastavku postupka važiti drukčija pravila nego za one zajednice koje su taj posao već okončale. S tim u svezi, slobodan sam predložiti da se za ove tri zajednice koje taj postupak nisu okončale – našu, makedonsku i slovensku –  prihvaćaju grupni zahtjevi dok se ne prikupi dovoljan broj zahtjeva za upis, a onda da se ti kriteriji postrože na način na koji ste maloprije naveli«, rekao je Sarić Lukendić.

»Nisam imao potporu, koju ovdje naslućujem, gospodinu Šabiću i odgovoriti kako je takva izmjena uvjeta za upis u posebni popis birača faktički diskriminacija. Što se tiče slučaja u Paliluli, mi jesmo stavili u naputke prijave i mogućnost prijama pisama. Očito je da moramo uputiti dopis, koji ću ja već ovih dana poslati općinama gdje se vode posebni popisi birača i upozoriti ih da je upis putem pisama obvezan za tijela lokalne samouprave. Također ću i gospodinu Šabiću uputiti dopis da bi on morao ovu činjenicu uvažiti«, rekao je Čiplić dodavši kako je, po podacima ministarstva, na oko 450.000 upisanih pripadnika svih manjina bilo oko 100 problematičnih upisa.

Validnost popisa

Vijećnik Slaven Dulić je rekao kako je, prema njegovim saznanjima, u poseban popis birača bunjevačke nacionalne manjine upisan veliki broj onih koji uopće nisu pripadnici te zajednice. Na pitanje mogu li pojedinci znati da su upisani u poseban popis birača i u koji, ministar je odgovorio kako to treba pratiti lokalna samouprava, koja je dužna obavijestiti ih u roku od 14 dana da su uvedeni u popis. Međutim, više vijećnika je istaknulo kako postoje slučajevi u kojima te obavijesti još uvijek nisu poslane, iako je upis obavljen prije više mjeseci.

»Ministarstvo razmišlja o kampanji ažuriranja posebnih biračkih popisa, kako bi pripadnici manjina u lokalnim samoupravama u kojima žive, mogli provjeriti jesu li i gdje upisani. Lokalne samouprave bile su dužne upisanicima dostavljati rješenje o upisu. Rješenjem netko saznaje da je potvrđeno njegovo realizirano pravo, ili saznaje da ga je netko protiv svoje volje upisao. Prema mojim saznanjima, općine u Vojvodini su to poštovale, a podataka da je toga bilo u Subotici nemam. Ali također znam kako u pojedinim dijelovima Srbije ta zakonska obveza nije poštovana«, kazao je Čiplić.

Hrvatsko-bunjevački problem

Vijećnica Josipa Ivanković pitala je na temelju čega bunjevačke institucije, sudeći po njihovim reakcijama u medijima na Otvoreno pismo, mogu braniti da se ljudi osjećaju Bunjevcima-Hrvatima, na što je ministar odgovorio:

»To je jedno od gorućih i krajnje delikatnih pitanja, jer vama nitko ne može braniti da se osjećate kako se osjećate. Praktički, bilo bi to kršenje ustava i zakona kada bi vam netko branio da očitujete svoja nacionalna osjećanja i pripadnost. Taj problem, koji postoji, ne smije stvoriti razdor prije svega među Subotičanima, među Hrvatima i Bunjevcima, među građanima Srbije. Nitko nema pravo braniti drugima koristiti epitete, imena ili nazive koje smatraju dijelom vlastitog kulturnog naslijeđa«, rekao je Čiplić dodavši kako će nastojati da »smiri situaciju« između HNV-a i BNV-a.

Čiplić je dodao i kako pri izradi zakona o nacionalnim vijećima nije pronađeno nijedno razlikovanje između potreba brojnijih i malobrojnih nacionalnih manjina u Srbiji. »Dakle, svima pripada isti korpus prava, ista zakonska rješenja i nadležnosti. U tom smislu, imajući u vidu određene specifičnosti na teritoriju Srbije na relacijama Hrvati i Bunjevci, Rumunji i Vlasi, Rusini i Ukrajinci, te Bošnjaci i Muslimani, gdje nema problema oko takve vrste podjele, postupili smo na način da smo pošli od popisa iz 2002. godine, koliko je bilo pripadnika određene nacionalne manjine«, naveo je ministar.

Obrazovanje i informiranje

Vijećnik Dujo Runje je podsjetio ministra kako, među ostalim, postoje i problemi u obrazovanju te informiranju. Glede obrazovanja upozorio je na problem nedostatka udžbenika i lektorata za hrvatski jezik. »Devet godina se ništa nije uradilo na tom pitanju. Mi trenutačno nemamo instituciju koja bi odredila da u nastavi na hrvatskom jeziku rade nastavnici koji taj jezik znaju, stoga bi nam Srbija trebala osigurati otvaranje lektorata na nekoj od visokih škola. S druge strane, Bunjevačko nacionalno vijeće je uspjelo u pravilniku dobiti mogućnost da ono određuje tko će predavati bunjevački govor u školama«, kazao je Runje.

Glede informiranja, naveo je kako je obujam hrvatskog programa na RT Vojvodine manji u odnosu na druge manjine, te da redakcija broji samo tri člana. Dodao je i kako na Radio Novom Sadu ne postoji niti jedna minuta programa na hrvatskom jeziku, dok Bunjevci imaju 20-minutnu emisiju. »Mi, kao zajednica, ne želimo ništa više od onoga što imaju druge manjine. Kako bismo bili ravnopravni važno je primijeniti princip pozitivne diskriminacije, jer ne želimo na ravnopravnost čekati dvadeset godina«, rekao je Runje.

Davor Bašić Palković

ANTRFILE2

Bunjevci uživaju veću potporu države
Predsjednik HNV-a Slaven Bačić istaknuo je kako se Hrvati osjećaju podzastupljeno u odnosu na Bunjevce, koji za svoje projekte dobivaju veću potporu od države. Kao primjere naveo je namjeru da se standardizira bunjevački govor, što se provodi uz potporu srpskih kulturnih i političkih institucija, kao i da na kulturne događaje u hrvatskoj zajednici, za razliku od onih koje priređuju Bunjevci, ne dolaze predstavnici Ministarstva.
Ministar Čiplić je obećao kako će tu vrstu nepravde prema Hrvatima ispraviti. »Dužnosnici ministarstva se kontaktiraju putem mobitela, i često im osobno upućuju pozive. Ipak, ja pokušavam osigurati što više naših dužnosnika na vašim zbivanjima. Tu grešku prema vama ćemo svakako ispraviti«, kazao je ministar.


ANTRFILE2

Institucije od značaja za zajednicu

Na sjednici su donijete odluke o institucijama od značaja za hrvatsku zajednicu u više vojvođanskih gradova i općina. U Novom Sadu to su: Muzej grada Novog Sada, Gradska knjižnica, Povijesni arhiv grada Novog Sada, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Novog Sada, Kazalište mladih, SNP, Kulturni centar, Arhiv Vojvodine, Muzej Vojvodine, Muzej suvremene umjetnosti Vojvodine, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture, Kazališni muzej Vojvodine; u Staroj Pazovi: Radio Stara Pazova, Centar za kulturu, Savez amatera, Gradska knjižnica; u Baču: JP »Radio Bačka«, Narodna čitaonica „Vuk Karadžić“; u Inđiji: JP RTV Inđija, Kulturni centar, Narodna knjižnica „dr. Ðorđe Natošević“; u Šidu: Gradska knjižnica »Simeon Piščević«, Radio Šid, Kulturno-obrazovni centar; u Rumi: Zavičajni muzej, Gradska knjižnica, Kulturni centar, Gradsko kazalište.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay