Marijana Ćirić, po njenim riječima, sasvim obična djevojčica, rođena je u Novom Sadu. Roditelji Zoran i Vesna su u ratnom vihoru, želeći djeci osigurati sigurnost, Petrovaradin zamijenili Osijekom, i Marijana i brat joj Boris, poput tisuća malih Srijemaca, najranije su djetinjstvo proveli u Slavoniji.
    Marijana je sada učenica Osnovne škole »Vijenac«. Aktivna je u mnogim školskim i vanškolskim aktivnostima – majka Vesna, bankovna službenica, kaže da Marijana umalo cijeli dan provodi u školi. Savjesna je, uredna, marljiva, sve zadaće izvršava na vrijeme i odlično raspolaže svojim slobodnim vremenom. Valja još reći da je odlična učenica, primjernoga vladanja, druže-ljubiva zbog čega je vole školske kolege.

LIVADA U CVATU: Pisali smo, priča Marijana, školsku zadaću na zadanu temu. Vrijeme je teklo, kako to već zna vrijeme bježati učeniku bez inspiracije, a ja nisam ispisala na papiru nijednu rečenicu. Zavirila sam tada u svoju dušu i zamislila livadu u cvatu – tisuće se cvjetova otvaralo i svaki je u sebi skrivao po jednu moju misao. Odabrala sam najbolje i umjesto sastavka, predala pjesmicu. Pa što bude. Bilo je još čudnije kada je nastavnica pročitala puna oduševljenja pjesmicu pred razredom. I prijavila me na literarno natjecanje – Lidrano.
 
SVESTRANA NANA: Nadimak Nana dao joj je stariji brat, sada gimnazijalac, s kojim dijeli sobu. Naime, Marijana i Boris žive s majkom u tek kupljenom stanu – robovi paragrafa, naravno, nisu imali milosti prema samohranoj majci, koja odgaja talente; oni samo rade svoj posao – pa je Marijanina vrlina, skromnost, sada postala nužna. Osim što pjeva u školskom zboru te u zboru župne crkve, Marijana ima sklonosti ka atletici i odbojci. Obožava povijest, koju namjerava studirati nakon završetka opće gimnazije, te strane jezike. Treba reći da je sudjelovala i na županijskom natjecanju iz povijesti te natjecanjima iz prirodnih predmeta.
    Premda se Marijana plasirala na državno literarno natjecanje, gdje su pjesmu članovi komisije visoko vrednovali i objavili je u Zborniku literarnih i novinarskih radova učenika osnovnih i srednjih škola, ona nije bila u Umagu od 23. do 28. svibnja na dodjeli nagrada. U Kraljevici se održavalo tada državno natjecanje mladih tehničara. Marijana je bila dio tima koji je izradio maketu automobila. Natjecatelji su morali, osim rada, pokazati i teorijsku potkovanost na vrlo zahtjevnom testu, kojeg je Marijanina skupina odlično riješila. Ona i njena ekipa iz škole nagrađeni su besplatnim desetodnevnim ljetovanjem u Omišlju na Krku.

JOŠ JEDNA POBJEDA: Iznenađenje je uslijedilo nakon svršetka nastave. Naime, nastavnica hrvatskoga jezika Ljerka Mađarević – Kubatka prijavila je Marijaninu pjesmu na natječaj Međunarodnoga instituta za književnost. Institut je nevladina, neprofitna i nestranačka organizacija koja razvija književno-umjetničko stvaralaštvo te potiče kreativno izražavanje putem pisane riječi. Nakladničkom djelatnosti i različitim natječajima Institut afirmira nove, neafirmirane spisatelje, pjesnike i dramske umjetnike te na taj način pridonosi ne samo književnom, već i kulturnom životu.
    Uskoro su predstavnici Instituta tražili detaljniji Marijanin životopis, koji je sastavila pedagoginja Osnovne škole »Vijenac«. I Marijana je 24. lipnja 2004. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu proglašena pobjednicom natječaja za najljepšu lirsku pjesmu napisanu hrvatskim jezikom u protekloj godini. Dobila je osobno računalo s pristupom internetu te sedmodnevno ljetovanje za tri osobe u luksuznom apartmanu u Rogoznici, na koje, na žalost, neće otići. Nagrade znaju biti i slatke i gorke.