Tema

 

»Ovaj projekt je pokazao kako se u Subotici i Vojvodini stvara znanstvena infrastruktura koja će moći nastaviti slična istraživanja i osvijetliti različite aspekte života Hrvata u Vojvodini«, ocijenio je prof. dr. sc. Siniša Tatalović

Zbornik »Hrvati u Vojvodini: Identitet(i), procesi i društvene aktivnosti« predstavljen je u Subotici prošloga petka, 31. svibnja, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. U zborniku se nalazi jedanaest radova kojima se s povijesnog, političkog, pravnog i sociološkog stanovišta sagledavaju vojvođanski Hrvati, a riječ je o sunakladničkom projektu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba. Uredili su ga Mario Bara i Aleksandar Vukić, uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Na subotičkom predstavljanju o zborniku su govorili savjetnik predsjednika Republike Hrvatske i politolog prof. dr. sc. Siniša Tatalović, politolog prof. dr. sc. Čedomir Čupić iz Beograda, politolog prof. dr. sc. Boško Kovačević i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov, obojica iz Subotice.

 

Razumijevanje položaja

Prof. dr. sc. Siniša Tatalović je naveo kako istraživanja koja se tiču manjina nastalih raspadom Jugoslavije, među koje spada i hrvatska manjina u Srbiji, nemaju dugu tradiciju. Hrvatska manjina u Srbiji je dugo vremena tražila svoj status suočavajući se s različitim problemima. Danas su ta prava formalizirana i institucionalizirana, što, po mišljenju Tatalovića, ne znači da ona zadovoljavaju interese zajednice koji su prvenstveno usmjereni na očuvanje jezičnog i kulturnog identiteta, odnosno stvaranja uvjeta za dugoročnu opstojnost u tom identitetu.

Govoreći o zborniku, prof. dr. sc. Siniša Tatalović je ustvrdio kako se manjinska prava provode i u području znanosti kako bi neka zajednica bolje razumijela svoj položaj u društvu i osmislila načine za daljnji put u ostvarivanju svojih prava.

»Ovaj projekt je pokazao kako se u Subotici i Vojvodini stvara znanstvena infrastruktura koja će moći nastaviti slična istraživanja i osvijetliti različite aspekte života Hrvata u Vojvodini«, ocijenio je Tatalović te se osvrnuo i na druge značajke ove znanstvene publikacije. »Tu su tekstovi različite razine. Imamo tekstove koji su nastali kao rezultat empirijskih istraživanja, a imamo i tekstove koji na jedan korektan način opisuju određene događaje i procese iz prošlosti. Smatram da je to važnost ovog zbornika, jer na jednom mjestu možete pronaći ono što očekujute u jednoj knjizi pod ovakvim naslovom«, kazao je on.

 

Popunjavanje praznina

Prof. Tatalović je primijetio i da u zborniku nema tekstova koji se odnose na suvremenost Hrvata u Vojvodini, budući da su tekstovi više usmjereni na analizu onih događaja koji su vezani za bližu ili daljnju prošlost. 

 

Razloge ovoga stanja pojasnio je sljedećim riječima: »Hrvatska zajednica u Vojvodini nije imala priliku, uvjete niti infrastrukturu da može provoditi ta istraživanja kontinuirano kroz aktualno vrijeme. Ovaj je zbornik, prema mom mišljenju, popunjavanje praznina koje postoje u razumijevanju onoga što se događalo i što je bilo povezano sa statusom i životom Hrvata u Vojvodini. Početak je to jednog dobrog projekta da se sustavno istraže svi procesi koji su se događali u prošlosti u vezi hrvatske zajednice. Jer ukoliko ne poznajete svoju prošlost teško možete odgonetnuti kuda se kretati u budućnosti«, kazao je Tatalović dodavši, kako bi Hrvati u Vojvodini trebali započeti i projekte u kojima se analiziraju suvremeni procesi povezani sa životom hrvatske zajednice.  

 

 

Dijalog i tolerancija

 

Prof. Čedomir Čupić je ocijenio kako je zbornik značajan spis za Hrvate i sve druge narode koji žive s njima, ali i za obje države – Srbiju i Hrvatsku. Po njegovim riječima, autori su  identificirali jedan broj problema koji prate Hrvate u Vojvodini, a kao posebno zanimljiv izdvojio je rad o političko-ideološkim orijentacijama kao komponentama političke kulture bačkih Hrvata, čiji su autori dr. sc. Jasminka Dulić i dr. sc. Zlatko Šram. 

»Otvorenost autora da priopće probleme javnosti u obje države omogućuje njihovo bolje razumijevanje, ali i rješavanje. Ovaj je zbornik i prilog formiranju svijesti i samosvijesti o suživotu, odnosno o onima koji s nama žive, o njihovim sličnim ali i različitim problemima s kojima se suočavaju. Upravo u tim sličnostima i razlikama ogleda se bogatstvo jednoga života. Tamo gdje dobro funkcioniraju sličnosti i razlike i gdje razlike ne dovode do loših posljedica, tamo se život proširuje, produbljuje i što je najvažnije, obogaćuje. Na taj se način formira obrazac koji ljude približava i na duži rok se gradi povjerenje i stvaranje stabilnih odnosa u zajedničkom životu«, kazao je Čupić.

Uz konstataciju kako osjećaje ugroženosti i neravnopravnosti ne treba prešućivati, Čupić je naglasio kako zbornik pokreće dijalog, te poziva na toleranciju. »Knjiga poziva na toleranciju, da se vide različiti pogledi i interesi, nađu usklađenost«, dodao je on te zaključio kako knjiga pokreće i pitanje »institucionalnog povjerenja« koje je ključno za život u višenacionalnim sredinama.

 

Nacionalne države i manjine

Prof. dr. sc. Boško Kovačević je naveo kako se zna da nacionalna država ima ograničenja kada je riječ o različitostima. »I tu leži problem, kako u skučenim uvjetima formirati i usustaviti vrstu kolektivnog identiteta manjinske zajednice na etno-nacionalnoj ravni. Jedno je kada manjina postoji desetljećima, a drugo kada jedan narod od jučer postane manjina. Ona se mora formatirati i dimenzionirati«, naveo je Boško Kovačević.

Predstavljanju zbornika nazočili su zamjenik predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Petar Barišić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović, te veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Željko Kuprešak, kao i predstavnici hrvatskih manjinskih institucija. 

D. Bašić Palković

 

 

Manjine su krhke

Tatalović je ovom prigodom izrazio neslaganje s često rabljenom političkom kvalifikacijom kako su manjine »mostovi među državama«. 

»Manjine su toliko krhke i osjetljive biti da preko njihovih leđa ne može ići taj teret suradnje između dviju država. A u slučaju, ne daj bože, zaoštravanja odnosa među državama, onda su mostovi ti koji se prvi ruše. Stoga bi manjine trebalo promatrati kao čimbenike vezane uz razvijanje dobrosusjedskih odnosa i iskazivanja poštovanja. Jer ako jedna država ne iskazuje poštovanje prema manjini koja živi na njezinom prostoru sasvim sigurno ne može biti uvjerljiva u iskazivanju dobrosusjedskih odnosa s matičnom državom te manjine. Zato mislim da su manjinska prava indikator odnosa među državama. Dobar odnos prema manjinama je indikator i dobrosusjedskih odnosa, te demokratičnosti neke države«, kaže prof. Tatalović.

 

 

Slabosti se nadomješćuju

Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je ukazao kako su povijesno naslijeđe i aktualni društveni položaj Hrvata u Vojvodini i Srbiji nedovoljno znanstveno elaborirani. 

»Djelo je nastalo kao rezultat potrebe da se tematizacija u području znanosti, kada je riječ o hrvatskoj zajednici u Vojvodini, usustavi i osnaži. Tu postoje određeni deficiti i slabosti prije svega kada govorimo o znanstvenoj eliti unutar same hrvatske zajednice koja je još u procesu konstituiranja i 'porođajnih muka' glede njezine izgradnje. S druge strane, bili smo objektom prešućivanja od akademske zajednice Republike Srbije, uz časne izuzetke, i određene vrste odsustva interesa od znanstvene zajednice u Republici Hrvatskoj. S ovakvim aktivnosti te se slabosti nadomješćuju, te Hrvati u Vojvodini postaju relevantan čimbenik u prostoru znanosti«, kazao je Žigmanov dodavši kako je knjiga nastala kao rezultat planske suradnje ZKVH-a sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj.