Na novonaseljenom području Hrvati su stvorili više kneževina koje su se u početku nazivale sklavinijama. Sjeverno od Save pa do obala Balatona nalazila se Posavska Hrvatska sa središtem u Sisku. Bila je vazalna franačka kneževina kojom je vladao domaći knez. Područje između Cetine i Neretve kao i otoke Brač, Hvar, Vis, Korčulu, Lastovo i Mljet nazivalo se Paganijom ili Neretvanskom kneževinom.
    Primorska Hrvatska, središnja hrvatska kneževina nastala i u političkome i u vjerskom smislu na razmeđu Istoka i Zapada, obuhvatila je predjele od rijeke Cetine na jugu do rijeke Raše u Istri na sjeverozapadu. Potkraj 8. ili najkasnije u prvom desetljeću 9. stoljeća područjem Primorske Hrvatske zavladali su Franci, koji nisu dirali unutarnju strukturu hrvatske kneževine. Na izoliranom planinskom području oko rijeke Bosne formirana je jezgra srednjovjekovne bosanske države.
USPON HRVATSKE U DOBA KNEZA TRPIMIRA: Kako se bližila sredina 9. stoljeća, tako je pritisak Franaka na hrvatske kneževine slabio. Nedugo nakon što su sinovi Ludovika Pobožnoga podijelili Franačku (u Verdunu 843. godine), Primorskom Hrvatskom zavladao je Trpimir (845. -864.), koji je nastojao Hrvatsku osloboditi franačkoga suvereniteta. Slabljenje franačke moći tomu je pogodovalo i Trpimir je, iako je priznavao franački suverenitet, vladao kao samostalan vladar. Ratovao je protiv Bizanta i Bugara, a u jednoj se ispravi iz 852. godine naziva »milošću Božjom knez Hrvata«.
    U Trpimirovo su doba u Hrvatsku stigli benediktinci, kojima on za samostan preuređuje starokršćansku crkvu u Rižinicama, selu između Splita i Solina. Iz Rižinica je sačuvan kameni ulomak pregrade oltara s uklesanim Trpimirovim imenom. Izdao je i nekoliko povelja u kojima je Crkvi potvrdio darove svojih prethodnika. O stvarnoj snazi Trpimirove Hrvatske svjedoči i osnutak hrvatske ninske biskupije. Zbog svega rečenog, Trpimira smatramo jednim od najvažnijih hrvatskih srednjovjekovnih vladara, koji je između ostalog i začetnik vladarske dinastije Trpimirovića.
Nastavit će se