Nova haška optužnica dostavljena je vlastima u Beogradu, a tereti za ratne zločine Gorana Hadžića, nekadašnjeg predsjednika tzv. Republike Srpske Krajine. Hadžić je, kao predsjednik Republike Srpske Krajine, u postupku protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića pred Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, spominjan kao jedan od sudionika zajedničkog zločinačkog pothvata, čiji je cilj od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. godine bio ukloniti većinu Hrvata, Bošnjaka i drugog nesrpskog stanovništva s oko trećine teritorija Hrvatske i velikih dijelova BIH, radi njihova pripajanja novoj državi pod srpskom dominacijom, pri čemu su počinjeni ratni zločini.
    U optužnici, koju je Tužiteljstvo predalo na potvrdu 21. svibnja, Hadžića se u 14 točaka tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnoga prava i običaja počinjene progonom Hrvata i drugih nesrba, istreb-ljenjem i ubojstvima, pritvaranjem, mučenjem, nehumanim postupcima, deportacijama, bezobzirnim uništavanjem sela, vjerskih i kulturnih objekata te pljačkom imovine. Hadžića se tereti za istrebljenje i ubojstvo stotina ljudi, a nabraja se 408 žrtava, uključujući 264 iz Vukovarske bolnice, te žrtve likvidacija u Dalju, Lovasu, Erdutu i Klisi. Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u ponedjeljak je u Den Haagu optužila vlasti u Srbiji da su namjerno dopustile Hadžiću da pobjegne prije nego što je izdan nalog za njegovo uhićenje, dok srbijanski minister policije Dragan Jočić tvrdi da MUP Srbije »ne raspolaže podacima da je haški optuženik Goran Hadžić pobjegao«.