U Fakultetskoj vijećnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je od 20. do 23.  studenoga Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem »Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu« u organizaciji Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Skup je organiziran u sklopu znanstvenog projekta »Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca« voditeljice prof. dr. sc. Milane Černelić, a otvorili su ga 20. studenoga  prof. dr. sc. Damir Boras, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Tanja Bukovčan, pročelnica Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, prof. dr. sc. Drago Roksandić, voditelj znanstvenog programa »Triplex Confinium«, Tomislav Žigmanov, prof., ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i prof. dr. sc. Milana Černelić.

»Našavši se u novoj južnoslavenskoj državnoj tvorevini, gdje su Srbi nastupali kao ratni pobjednici kojima pripada slava, ali i ratni plijen, a to su pored same vlasti u prvome redu bili upravo teritoriji odcijepljeni od Monarhije, u ovome slučaju Bačke, Banata, Srijema i Baranje, bunjevačkim Hrvatima odredit će u najvećoj mjeri potonju sudbinu upravo država, njena ideologija i praksa«, rekao je Mačković  uz napomenu kako je to kod njih dovelo i do reakcije koja ih je podijelila na dva suprotstavljena pola. Jedan, koji je na polju nacionalnog osvješćivanja i samopotvrđivanja smatrao da su Bunjevci dio hrvatskog naroda, te se i na političkom planu borio u oporbenim redovima, i drugi, koji je stajao na stanovištu da su im Srbi bliži – time negirajući hrvatstvo Bunjevaca. »Ta je skupina mahom bila predvođena djelatnicima koji su izvlačili pogodnosti za sebe od bliskosti s beogradskim režimom, dok ih je on koristio za svoje ciljeve u obračunu s protivnicima. Između njih nalazila se velika skupina Bunjevaca koji nisu aktivnije sudjelovali u društvenom-političkom životu Subotice, suočavajući se s izazovima svakodnevice. Raznorodni i široki utjecaji, pritisci, kojima je država djelovala na novozauzetim teritorijima, pa tako i u Subotici, ostavili su duboke posljedice na proces nacionalnog sazrijevanja Bunjevaca, a ti tragovi sežu do danas«, zaključio je Mačković.

Zlatko Žužić

Opširnije u tiskanom izdanju