Kolumne
22.11.2012
Odnosi
Odnosi
Prošloga je petka glavna vijest u hrvatskim i srbijanskim medijima bila oslobađajuća haška presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koja je izazvala burne i emotivne reakcije na objema stranama. Naravno, uslijedio je i dan nakon izricanja presude u kojemu se u medijima kao najvažnije pitanje javlja – kakve će posljedice ona imati na budućnost službenih odnosa između Beograda i Zagreba? Znamo kako se na noviju povijest u dvjema državama gleda različito, no, povuci-potegni, činjenica je da službeni odnosi Srbije i Hrvatske nisu bili »med i mlijeko« niti prije izricanja osolobađajuće presude. Otvoreno je pitanje je li proces pomirenja između dviju zemalja zapravo i otpočeo, jer konsenzusa o tome kakav je to rat bio u Hrvatskoj devedesetih, zapravo nema.
Sjetimo se kako je zahlađenje odnosa bilo uočljivo već u svibnju ove godine, nakon izbora Tomislava Nikolića za predsjednika Srbije i njegovih izjava o Vukovaru i Srebrenici, prije više od godinu dana dogodilo se i prijevremeno puštanje na slobodu Veselina Šljivančanina, koji je služio kaznu zbog zločina nad hrvatskim zarobljenicima na poljoprivrednom dobru Ovčara kod Vukovara, a ne zaboravimo ni na postupak pred Međunarodnim sudom pravde, u kojem je Hrvatska tužila Srbiju za genocid, a Srbija je uzvratila protutužbom. Među ostalim, i ove činjenice utječu na (ne)pomirenje među zemljama u regiji.
Nakon presude Žalbenog vijeća Haškog tribunala kojom su oslobođeni hrvatski generali Gotovina i Markač, potpredsjednica vlade Srbije Suzana Grubješić je odgodila posjet Zagrebu, gdje je trebao biti produžen protokol o suradnji s Hrvatskom u području EU integracija, a premijer Ivica Dačić je izjavio kako će oslobađajuća presuda »stvoriti osnovu da korektni odnosi duži niz godina budu narušeni«, dok je Vlada Srbije odlučila suradnju s Haškim tribunalom svesti na tehničku
razinu.
Unatoč neoptimističnim prognozama glede budućih odnosa između dviju država, u utorak je u Zagrebu održan sastanak predstavnika Hrvata iz Republike Srbije i Srba iz Republike Hrvatske, o kojemu nije moguće govoriti izvan konteksta događaja nakon izricanja oslobađajuće presude generalima. S tog je sastanka poručeno, među ostalim temama o kojima se razgovaralo, da će zbog tenzija koje su se stvorile nakon haške presude, biti upućeno zajedničko pismo čelnicima Srbije i Hrvatske, kako bi se skrenula pozornost na unapređivanje odnosa dvaju naroda, neovisno o trenutačnoj situaciji. Nakon izricanja oslobađajuće presude stvorena atmosfera sigurno nije pogodna za manjine, ali predstavnici manjina su ovim sastankom pokazali kako znaju i mogu održavati prijateljske odnose i surađivati, bez obzira na uspone i padove službenih odnosa između Zagreba i Beograda.
Z. S.
