BEOGRAD – Hrvatsku nakon što je dobila status kandidata za Europsku uniju čeka težak posao, a brzina ulaska u EU ovisit će samo o hrvatskom napretku u ispunjavanju zahtjeva, izjavio je u intervjuu beogradskom dnevniku »Danas« od petka veleposlanik RH u Srbiji i Crnoj Gori Tonči Staničić.
    Od Hrvatske se, osim predaje haaškog optuženika Ante Gotovine, očekuju i »dodatni napori u realizaciji manjinskih prava, povratku izbjeglica, reformi pravosuđa, regionalnoj suradnji i borbi protiv korupcije«, kazao je Staničić, naglasivši da su ti ciljevi i »strateško opredjeljenje Vlade«. Kad je o vraćanju stanarskih prava izbjeglim Srbima riječ, ona im sigurno neće biti vraćena, jer je to »pravno nemoguće«, kazao je Staničić.
    »Međutim, Vlada će vrlo skoro ponuditi najbliži mogući ekvivalent - dakle svi koji se žele vratiti moći će se vratiti i dobiti odgovarajući smještaj, pravnim rječnikom rečeno – stambeni prostor na uživanje. Isto tako će im se omogućiti da pod najpovoljnijim mogućim uvjetima kupe stan u Hrvatskoj. Ne mogu govoriti o detaljima jer ih ne znam, ali bit će učinjeno najviše što je moguće«, kazao je hrvatski veleposlanik, naglasivši da je »posljednjih godinu, dvije po pitanju povratka izbjeglica napravljeno više nego ikada dosad«, a i stanje sigurnosti povratnika se poboljšalo.
    »Rat je završen (..) i vodi se još samo na zidovima grafitima. Ne vjerujem da su moguće bilo kakve teške posljedice za one koji se žele vratiti«, rekao je Staničić i podsjetio na teška ratna stradanja.
    »Ima puno izuzetno teških ljudskih tragedija, cijele obitelji su nestale s lica zem-lje (…). Nekom njihovom bliskom jako je teško objasniti da se netko, tko je možda i sudjelovao na suprotnoj strani, može vratiti. Neke stvari, teške posljedice rata uključujući i ovu o kojoj govorimo, ipak moramo prepustiti vremenu, ali duboko sam uvjeren da su prošla vremena kada su se ljudi trebali osjećati nesigurno. Osim toga, ako se nekakav incident i desi, Hrvatska je pravna država, u tom segmentu policija dobro radi svoj posao što smo zadnjih nekoliko mjeseci imali prilike vidjeti na nekim sporadičnim incidentima i mislim da se ljudi zaista mogu osjećati sigurno«, kazao je veleposlanik Staničić.
    Kad je o granicama riječ, Hrvatska »bez ikakve rezerve prihvaća objašnjenje« da je zamjena vojske policijom pitanje novca, ali je »možda čak i veći problem od prisustva vojske pitanje gdje se ta granica nalazi« u sjevernom dijelu na Dunavu i oko Dunava, pri čemu Hrvatska prihvaća zaključak Badinterove komisije da nakon raspada bivše SFRJ granice republika postaju granice neovisnih država.
    »Svaki pokušaj mijenjanja granica bio bi, s obzirom na to, neprihvatljiv«, kazao je Staničić, precizirajući da granicu treba utvrditi i obilježiti »i nakon toga je otvoriti u svakom pogledu – da uspostavimo potpuno slobodan malogranični promet, a onda i da učinimo sve da granica postane neprimjetna«.
    Upozorio je da nije pametno dirati granicu i pregovarati o njoj jer bi to mogao biti vrlo opasan presedan.
    »Još uvijek ne možemo reći da je naša regija stabilna. Postoji cijeli niz takvih mjesta koja su vrlo osjetljiva. Ako otvorimo pitanje mijenjanja granica na Dunavu, možda time otvorimo Pandorinu kutiju s nesagledivim štetnim posljedicama za naše zemlje i regiju«.
    Hrvatska ni na koji način ne želi utjecati na bilo koji način na političku situaciju u Srbiji, ali želi da se situacija što prije stabilizira, »da i državna zajednica i njezine članice imaju stabilne i trajne vlade, kako bismo se mogli koncentrirati na unaprjeđe-nje bilateralnih odnosa. Naravno da otvorenih očiju i ušiju pratimo što se događa i naravno da imamo svoje prioritete i svoje želje, ali nitko niti želi niti se smije miješati u unutarnje stvari ove zemlje«, kazao je hrvatski veleposlanik u intervjuu »Danasu«, te dodao: »Što se tiče priča o granici na liniji Karlobag-Karlovac-Ogulin-Virovitica, ne znam što reći. Uvijek sam imao peticu iz povijesti, ali o takvoj granici nisam učio. Uputio bih na moj prethodni odgovor o granici na Dunavu i oko Dunava«.