Kolumne Kolumne

Doprinos dijalogu

 

Doprinos dijalogu
 
Kako je i najavio na sjednici Skupštine Grada Subotice, Gradski odbor Demokratske stranke Srbije u Subotici preispitao je Zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, te na konferenciji za medije obznanio pokretanje inicijative za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba ovoga Zakona. Ništa sporno, svatko ima pravo pokretati inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti nekog akta kod Ustavnog suda.      
GO DSS-a je pozvao i sve zainteresirane da se uključe u javni dijalog o tome, kako je rečeno, »jesu li svi građani podjednako jednaki u našoj Subotici«. 
Pa, evo našeg doprinosa dijalogu. Naravno da nisu svi građani »podjednako jednaki«. Razlikuju se po spolu, dobi, nacionalnoj pripadnosti, vjerskom, ideološkom i političkom opredjeljenju, da navedemo samo neke od razlika, a koje su i pravno i politički relevantne u zemljama koje drže do demokracije. I upravo zbog tih razlika, i kako bi se spriječila diskriminacija, uvode se različiti mehanizmi poznati pod nazivima politika »jednakih mogućnosti«, »pozitivna diskriminacija«, ili »afirmativna akcija«. O tome govori i Ustav u kojem se kaže kako »Republika Srbija štiti prava nacionalnih manjina« i da »država jamči posebnu zaštitu nacionalnim manjinama radi ostvarivanja potpune ravnopravnosti i očuvanja njihovog identiteta«. 
Razlikuju se građani i po tome pripadaju li većinskom ili manjinskom narodu u Srbiji. Istina je, Ustav zabranjuje diskriminaciju, kako je to navedeno na konferenciji za medije, ali nije navedeno na konferenciji da u Ustavu piše i sljedeće: »Ne smatraju se diskriminacijom posebne mjere koje Republika Srbija može uvesti radi postizanja pune ravnopravnosti osoba ili grupe osoba koje su suštinski u nejednakom položaju s ostalim građanima«. Također, u Ustavu piše i da se »pri zapošljavanju u državnim tijelima, javnim službama, tijelima autonomne pokrajine i jedinicama lokalne samouprave vodi računa o nacionalnom sastavu stanovništva i odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina«. Možda je postojeći Zakon u nekim svojim odredbama manjkav, možda je i Ustav, i možda se i trebaju mijenjati, dopunjavati, precizirati, ali čini mi se da je namjera zakonopisca i zakonodavca vjerojatno bila da pojedinim odredbama Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina osigura »odgovarajuću zastupljenost« manjina, a ne da diskriminira većinu. 
 
J. D.
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay