Prvi dunavski biznis forum, inspiriran Dunavskom strategijom, održan je u okviru međunarodnog sajma investicija »Investexpo«. Cilj strategije je u regiji koju povezuje rijeka Dunav povezati ljude, ideje, tržište... Ukratko, cilj je poboljšati kvalitetu života ljudi. Tri regije – AP Vojvodina, Vukovarsko-srijemska županija i Županija Bács-Kiskun – spremne su i sposobne iskoristiti ovu strategiju i realiziranjem različitih projekata kroz programe i fondove EU poboljšati život ljudi u njima.
Razvojne agencije regija će se uskoro sastati, definirati program aktivnosti i nakon toga zajednički definirati plan aktivnosti u pripremi zajedničkih ili bilateralnih projekata, kao i operativne programe koji će se moći koristiti u europskim fondovima, odnosno prije svega u Dunavskoj strategiji i prekograničnoj suradnji.
Predsjednik Skupštine AP Vojvodine István Pásztor smatra neophodnim da se dugogodišnji prijateljski i partnerski odnosi ovih triju susjednih regija nadopune novim zajedničkim inicijativama prekogranične suradnje, odnosno da se fokusiraju i razrade sve mogućnosti koje nudi Izjava o namjerama, potpisana 2009. godine. Predsjednik Županijske skupštine Bač-Kiškuna Gábor Banjai naglasio je kako združenim nastupom tri regije povećavaju svoju vidljivost i jačaju svoje pozicije i šanse za participaciju u većim europskim projektima. Također je i župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić istaknuo kako je ova županija s okruzima u Vojvodini koji se graniče s njom realizirala niz projekata prekogranične suradnje gdje se povlače sredstva iz EU. Župan smatra kako ova suradnja može biti još i jača, osobito na polju proizvodnje hrane, obnovljivih izvora energije, ruralnog razvoja, gospodarstva, turizma i drugih područja. Božo Galić ističe i važnost suradnje s Hrvatima u Vojvodini i ostvarivanja prava hrvatske nacionalne manjine, kao i srpske nacionalne manjine u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
O značaju gospodarskog jačanja hrvatske zajednice u Srbiji govorila je često i generalna konzulica Ljerka Alajbeg, ističući kako im je bilo iznimno značajno uvjeriti pripadnike hrvatske zajednice da se trebaju uključiti u najranijoj fazi u projekte prekogranične suradnje. Na tome su puno radili, kazala je u jednom intervjuu za HR, i uspostavljali kontakte kako s nadležnim institucijama u Republici Hrvatskoj, tako i s dvjema ključnim županijama koje se graniče s Republikom Srbijom – Vukovarsko-srijemskom i Osječko-baranjskom županijom. Od hrvatskih županija uz granicu bila je obećana pomoć u različitim oblicima i u više navrata. I što je bilo s tim? O tome u nekom od sljedećih brojeva.
J. D.
