Zabava

Marelica

Jedno od najosjetljivijeg voća, koje u ljetnim mjesecima možemo naći u našoj vitaminskoj ponudi jamačno je marelica, slatki narančasto-žuto-crveni plod istoimenog drveta.
    Zbog svoje preosjetljivosti na niske temperature u periodu razvijanja ploda, a koje su u vidu proljetnih mrazeva česte pojave našeg podneblja, ova plemenita voćka ima dragocjenu vrijednost kada se nađe u tržišnoj ponudi. Posebice, kada se koristi za pečenje kvalitetne, plemenite »kajsijevače«, nadaleko poznate i cijenjene vrste domaće rakije.
POVIJEST MARELICE: Prema pouzdanim podacima ova biljka je rasla još prije 5000 godina, kao divlje stablo u drevnoj Kini iz koje se raširila do Tibeta i Pendžaba. Karavane su je prenijele do Perzije iz koje su je rimske legije donijele do Europe, da bi danas najkvalitetnije vrste ovog ukusnog voća svoju domovinu našle na plantažama Francuske. U ostatku svijeta primat drže Kalifornija i Australija kao najveće države izvoza.
HRANLJIVA VRIJEDNOST: u jednoj svježoj marelici ima 85,7 posto vode, 11,2 posto ugljičnih hidrata, 0,8 posto bjelančevina i 0,2 posto masti.
ENERGETSKA VRIJEDNOST: vrijednost od stotinu grama svježe marelice iznosi 230 Kj (55 Cal), dok osušena ima 1222 Kj (292 Cal).
MINERALNI SASTOJCI: najzastupljeniji je kalij, potom fosfor, kalcij, magnezij.
VITAMINSKA VRIJEDNOST: najdominantniji udio ima karotin (provitamin A), potom vitamini B1 i B2, niacin i vitamin C.
ZDRAVSTVENI ASPEKT: bogatstvo karotinom (provitamin A) u svega 100g konzumiranja tijekom dana podmiruje polovicu dnevnih potreba ljudskog organizma. Zbog specifičnosti brzine asimilacije njenog šećera (levuloze) marelica se preporuča dijabetičarima, dok zbog svojih ostalih osobina treba je konzumirati zbog djelovanja na opću otpornost organizma, poboljšanje krvne slike, regeneraciju tkiva u nervima, posebice kod najmlađeg i najstarijeg uzrasta. U kozmetici se, zbog prisustva karotina, marelica koristi za spravljanje hranljivih maski kojima se njeguje i osvježava lice.
GASTRONOMIJA: marelica se može konzumirati u svježem, kuhanom ili sušenom obliku. Prilikom uzimanja svježih plodova neophodno ih je dobro oprati, ali ih nije potrebno oljuštiti. U kuhanoj varijanti ovo voće najčešće nalazimo u ukusnim i kvalitetnim pekmezima i džemovima koji na tržištu imaju visoku cijenu, te slasticama u čiji sastav ulaze. Suhe marelice neizbježan su sastojak tzv. zdrave hrane i preporučuju je svi nutricionisti i makrobiotičari.                                                  

Najave

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

26. 09. - XVI. Tavankutski festival voća

H. R. | 26. rujna 2026.

XVI. Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina bit će održan 26. rujna na Etno salašu Balažević s početkom programa u 10 sati.

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.