Iz izvješća koje smo dobili točno se vidi kako se ovakve i slične freske mogu naći i u Mađarskoj, Italiji i Francuskoj, kaže fra Josip Špehar

Kada je početkom veljače ove godine u franjevačkom samostanu u Baču prilikom uređenja kapele u kojoj će biti izložena slika Radosne Gospe otkrivena freska iz XIII. stoljeća (HR broj 414), sva događanja i izvješća koja su pratila ovo otkriće išla su u pogrešnom smjeru, odnosno u potpuno negativnom smjeru za franjevački samostan. Prije bilo kakve stručne analize, u medijima se tvrdilo kako je freska bizantska i istočnog  podrijetla, pa se čak nametalo i  pitanje čiji je u to vrijeme bio franjevački samostan. S ovakvim tvrdnjama se od početka nije složio predstojnik franjevačkog samostana u Baču fra Josip Špehar OFM, te je od Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Petrovaradinu zatražio da sazovu međunarodne stručnjake koji će dati stručno mišljenje i konačnu ocjenu o ovoj freski. Kako do danas od Zavoda nije pokrenuta nikakva inicijativa u tom smjeru, dipl. slikarica restauratorica iz Subotice Zsuzsanna Korhecz-Papp osobno je, uz dopuštenje predstojnika samostana, proslijedila uzorke fresko žbuke u Budimpeštu, na Mađarsku likovnu akademiju. Prema riječima fra Špehara, Mađarska  ima vrhunske stručnjake za konzerviranje fresko slikarstva.

Stanka Čoban

Opširnije u tiskanom izdanju