Intervju Intervju

Baza informativnog prostora Hrvata u Mađarskoj

 

Na tragu društveno-političkih promjena koje su u zemljama   jugoistočne Europe obilježile početak devedesetih godina prošloga stoljeća, Hrvati u Mađarskoj su 2. svibnja 1991. – prvi put u svojoj povijesti na ugarskim prostorima – utemeljili svoj tjednik, nazvan Hrvatski glasnik. Prošle, 2011. godine, obilježena je dvadeseta obljetnica postojanja lista, a ovaj jubiljej obilježavan je nizom događanja koji su trajali sve do svibnja ove godine. 
O sada već pristojnoj povijesti  i aktualnom stanju ovoga časopisa, informiranju na hrvatskom jeziku u Mađarskoj, te pojedinim pitanjima vezanim za život tamošnjih Hrvata, razgovarali smo s glavnom i odgovornom urednicom Hrvatskog glasnika Brankom Pavić Blažetin, koja je u ovom tjedniku zaposlena već petnaest godina, a uređuje ga od listopada 2005. godine.
 
 
 
 
 
HR: Kako se tjednik – od svojih početaka do danas – razvijao u smislu broja stranica i suradnika, obadira tema, grafičke opreme, načina distribucije?
Od osam stranica, preko 12 stranica, danas do šesnaest stranica s mjesečnim prilogom na čet iri stranice. Sa zaposelna tri novinara, koji su ujedno i fotoreporteri, pokrivamo prostor od Šoprona do Baje uz granicu te do Budimpešte, pišemo o radu 127 narodnosnih samouprava, djelatnosti hrvatskih institucija, pratimo političku i civilnu sferu hrvatske zajednice u Mađarskoj, narodnosnu politiku mađarske države, Europske Unije, pišemo o političkim odnosima Hrvatske i Mađarske i šire u regiji, odnosima s Hrvatima u susjednim zemljama, pokrivamo djelatnost mnogobrojnih civilnih udruga, folklornih društava, knjigoizdavaštvo, pišemo o ljudima i događanjima iz života Hrvata u Mađarskoj. 
Zbog nedostatka specijaliziranih novina i časopisa za djecu, mladež, vjerske sadržaje i ostale sadržaje te u interesu izgradnje i njegovanja čitateljske publike, Hrvatski glasnik obraća  posebnu pozornost djeci, temama iz hrvatske baštine u Mađarskoj, vjerskim sadržajima, njegovanju standardnoga hrvatskoga jezika i brizi o dijalektnim osobitostima hrvatskih subetničkih skupina, kao što su gradišćanski, bunjevački, šokački, bošnjački, racki i pomurski Hrvati.
 
Davor Bašić Palković
 
Opširnije u tiskanom izdanju
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika