Kolumne

Po Coli se poznajemo

Po Coli se poznajemo

 

Trend globalne ekonomije, iluzionistički-reklamno nametnut zaključak o sve manjoj relevantnosti klasnog antagonizma i vrijeme gospodarske krize, donijeli su strankama europske ljevice i desnice krizu identiteta. Svjedoci smo prestanka ideološkog utjecaja i prekida kontinuiteta političkog identiteta, jer su pojmovi ljevice i desnice prestali asocirati na ranije poznate i definirane političke sadržaje, a sjetimo se vremena kada je koncem devedesetih godina Slobodarska partija Austrije Jorga Haidera, kao druga stranka po broju osvojenih glasova na parlamentarnim izborima, sudjelovala u formiranju austrijske Vlade. To je izazvalo proteste tadašnjeg demokratskog političkog bloka u Europi, što je dovelo čak do sankcija EU prema Austriji, jer je to bila stranka iz redova tkz. novih europskih desničarskih populističkih stranaka, koju je karakterizirao negativan stav prema manjinama i Europskoj Uniji, te povezanost s ekstremno desnim strankama. Bilo, pa 
prošlo. 
Sada imamo primjere da je liderka ekstremno-desničarskog Nacionalnog fronta Marin le Pen u prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj osvojila treće mjesto sa skoro 18 posto glasova, dok će u Grčkoj, prema pokazateljima rezultata nedavno održanih izbora koji će se ponoviti, jer vlast nije formirana, ući u parlament ekstremno desničarska stranka Zlatna zora, kao i radikalna ljevičarska formacija Siriza. Reakcija nema, pogotovo ne takvih, kao u slučaju Haidera. 
O čemu se zapravo radi?
Dok su u opoziciji i ljevičarske i desničarske stranke kritiziraju suverenitet EU, zalažu se protiv brutalnih mjera štednje, ukidanja radnih mjesta, načina upravljanja dužničkom krizom, sporazumima o fiskalnoj disciplini, a kada se situacija obrne u slučaju da participiraju u radu vlade, onda podržavaju stav da je rješenje dužničke krize kresanje proračunskih izdvajanja i povećanje poreza jedini put prema oporavku gospodarstva i ujedno prihvataju menadžerski stil vođenja politike. Kada su na vlasti, ni ljevici ni desnici ne pada na pamet da udare na stupove neoliberalnog poretka i na sve ono što zahtijevaju međunarodni kreditori. Tako neoliberalni mehanizmi funkcioniraju i dalje.
Što je dovelo do toga da izbor između političkih opcija, pa tako i naš, podsjeća na alternativu između plavih ili bijelih vrećica šećera koje se poslužuju kao zaslađivači za kavu? Sadržaj tih vrećica je naravno isti i o tome se zapravo radi. Razlika je ukinuta radi vladavine Jednog. Ponavlja se perverzna politička Istost, a to Isto se predstavlja kao idealan globalni sadržatelj za mnoštvo. Tako se širi polje nerazličitosti, a pojam Drugog se postepeno isključuje. I ljevica i desnica su se opredijelile prodavati proizvod, koji se, primjerice, može nazvati Cola. Prodaja je izuzetna, jer što više pijete Cole, sve ste žedniji, a kako žeđ nije zadovoljena, potreba da je konzumirate je sve veća. Izuzetno dobro ide i prodaja dijetalne Cole, kada je čak i kakav-takav sadržaj proizvoda ukinut.
Sve u svemu, na ovdašnjoj političkoj sceni ostat će sve isto, kao i do sada, uz promjenu što imamo predsjednika koji je promijenio kurs od tvrdog nacionaliste do proeuropskog konzervativca, a obnovljena koalicija lijevog centra će po svemu sudeći formirati Vladu, a tamo su uzde vlasti. Pad domaće valute je vijest koja se ponavlja iz dana u dan, a u kroničnoj besparici HNV je iz vlatitog proračuna za rad hrvatskih udruga kulture izdovojio 2 milijuna dinara. Bar da imamo čemu namignuti. Potvrdno i zadovoljno, jer je učinjena izuzetno dobra stvar u situaciji kada u ovoj godini udruge još nisu dobile ni dinara po raznim natječajima. Netko mi može reći –  mani se tancovanja! A ja mogu odgovoriti – kako stići do razumijevanja suvremene kulture i života ovdašnjih Hrvata, ako ne poznajemo našu folklornu tradiciju? Eto. Tek toliko da namignem.
Z. S.  

Tags:

  • #Uvodnik
  • #Uvodnik
  • #
Najave

08. 09 - Predstavljanje knjige Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata

H. R. | 8. rujna 2026.

Predstavljanje knjige Ljudevita Vujković Lamića Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata u Subotici bit će održana u utorak, 8. rujna, u HKC-u Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati.

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.