Tema Tema

Recikliranje postojeće političke ponude

 

Parlamentarni izbori u Srbiji su završeni, zna se sastav parlamenata, ali ne i sastav buduće Vlade Republike Srbije. O ovoj temi razgovarali smo s političkim analitičarem Tomislavom Žigmanovim, koji je u izbornoj noći srbijanske izbore komentirao za globalnu televizijsku mrežu Al Jazeera.

 

 

 

 
HR: Kako komentirate izborne rezultate, glede predsjedničkih, republičkih i pokrajinskih izbora? Na što ukazuju izborni rezultati i jesu li za Vas očekivani? Imaju li neku specifičnost? 
Sve je manje-više očekivano – Srbija je i dalje izrazito podijeljeno društvo, s tim da su značajnu podršku građana dobile one političke opcije čiji programi više pripadaju prošlosti negoli budućnosti. U tom smislu, može se govoriti o skretanju Srbije u desno. Relativno je značajno oslabila podrška vodećoj proeuropskoj vladajućoj stranci i njezinom predsjedniku – radi se naime o deset i više postotaka, što se može tumačiti kao kažnjavanje od strane birača za njihovo ne previše uspješno vođenje zemlje u prethodnom razdoblju. Tu prije svega mislim na zabrinjavajuću inkompetenciju, uspostavu partitokracije i koruptivnu raspoloženost vladajuće političke klase. Također, može brinuti i činjenica što se na političkoj sceni nije pojavila ni jedna nova ozbiljnija politička opcija koja bi ponudila kvalitetniju alternativu postojećoj političkoj ponudi, tako da se može ustvrditi da smo na djelu imali recikliranje postojeće političke ponude, u čemu vidno nisu sudjelovali obrazovaniji glasači. 
 
HR: Jesu li za Vas iznenađenje izborni rezultati SPS-a? Kako je moguće da stranka koja nas je dovela do ratova i gospodarskog sunovrata devesetih, ponovno dobiva povjerenje birača? Što je uzrok tomu? Očekuje li nas nova vlada kompromisa i ima li mjesta optimizmu glede rada nove Vlade?
Iznenađenje jest velik broj glasova za listu koju je predvodila stranka bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, a također je iznenađenje, koje dakako pozitivno vrednujem, neuspjeh Srpske radikalne stranke u izborima za republički parlament – ona, naime, nije prešla cenzus od 5 posto podrške birača. 
Slab uspjeh na republičkoj razini liste »Izbor za bolji život – Boris Tadić« omogućio je SPS-u da bude u poziciji »najprivlačnije udavače«, to jest da ima najjači pregovarački potencijal, što je Ivica Dačić dobro formulirao svojim iskazom da se budući predsjednik Srbije još ne zna, no da se zna budući premijer. Njezin, pak, uspjeh može se tumačiti činjenicom da se ona nametnula kod gubitnika tranzicije svojim postupcima »odlučnog« rješavanja problema iz nadležnosti ministarstva policije te socijalnom demagogijom, karakterističnom za ovu partiju iz devedesetih godina. S obzirom na moguće ekipiranje nove republičke Vlade, strahujem da će ona biti sastavljena, bez obzira tko ju činio, od posve različitih političkih partija, što će za posljedicu imati, vjerojatno, nestabilnost u funkcioniranju i neizvjesnost kada je u pitanju njezino trajanje.
 
 
HR: I SNS je ostvarila dobar rezultat, a znamo da su to bivši šlanovi SRS-a, stranke koja je devedesetih govorila jezikom mržnje, imala svoje dobrovoljce na ratištima, njihov predsjednik je u Haagu – zaboravlja li se sve to? Kakvo je Vaše viđenje politike SNS-a i predsjedničkog kandidata Tomislava Nikolića i što će prema vašem mišljenju pokazati drugi krug predsjedničkih izbora u slučaju pobjede Tadića ili u slučaju pobjede Nikolića?
SNS se trudi praviti otklone od naracija i praksi političke stranke iz koje je proizašla i, mora se priznati, na diskurzivnom planu postiže određene rezultate. No, pitanje otklona na planu političke prakse ostaje nepoznato, budući da je to stranka koja dosad nije obnašala vlast. Zacijelo da njezini predstavnici imaju snažan motiv da i na djelu dokažu svoja nova uvjerenja, no hoće li s tim tako i biti, treba sačekati priliku kada eventualno osvoje vlast. Pobjeda Tadića će pokazati da će na djelu biti politika kontinuiteta sa svim svojim dobrim i lošim stranama, a pobjeda Nikolića unijela bi novu dinamiku u političko polje, čiji se sadržaji i posljedice još uvijek ne mogu znati u cijelosti.
HR: DSHV je u koaliciji »Izbor za bolji život«. Po svemu sudeći, ovdašnji Hrvati će imati zastupnike, od lokalnih samouprava, pokrajinske Skupštine, pa do Skupštine Srbije. Je li to potvrda dobre odluke da DSHV bude dio ove koalicije? 
To je, vjerojatno, jedina racionalna odluka koju je vodstvo DSHV-a moglo donijeti i kao takva, mora onda biti i dobra. Ono što će biti različito u odnosu na dosada jest, budući da će biti više takmaca među dionicima vlasti, vjerojatno slabiji utjecaj na donošenje odluka. To će posebno biti od značaja, čini se, oko identitetskih pitanja, budući da će značajniju ulogu u novoj vlasti na svim razinama imati i oni koji tradicionalno nisu naklonjeni Hrvatima. 
HR: Kako će se ovi izborni rezultati odraziti na položaj ovdašnjih Hrvata? Ima mnogo neriješenih pitanja, kao npr. nepostojanje zajamčenih zastupničkih mjesta u republičkom parlamentu za hrvatsku manjinu, ali i brojnih drugih.
Vjerujem da će se nastaviti stanje kakvo je i dosad bilo. To je stoga što ni jedan relevantni politički akter nije u svojoj predizbornoj platformi govorio o manjinskome pitanju, držeći ga, dakako pogrešno, dobro riješenim. S druge strane, ako Ivica Dačić bude premijer, vjerojatno se teško mogu očekivati određeni pozitivni pomaci po hrvatsku zajednicu, budući da je SPS i dosad bio bastion probunjevačkih, to jest nehrvatskih manjinskih politika. Ono što je u svemu tomu dobro jest da će vlast na pokrajinskoj razini ostati manje-više ista, što će onda pogodovati razvoju pozitivnih procesa unutar hrvatske zajednice. No, i nadalje će glede položaja Hrvata u Srbiji biti potreban empatični interes i djelatno držanje Republike Hrvatske, jer jedan dio problema Hrvati neće moći, kao uostalom ni dosada, sami riješiti u svoju korist.
 
Zvonko Sarić
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay