Tema Tema

Nacionalni identitet hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini mora biti očuvan i poštovan

Deset je godina otkako je 8. svibnja 2002. godine u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine donesena odluka o formiranju Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ«. O tim danima i aktualnom stanju u društvu razgovarali smo s Đorđem Subotićem tadašnjim predsjednikom Odbora za informiranje koji je jedan od najzaslužnijih za donošenje ove odluke.

 

 

 

HR:  Deset godina je prošlo  od donošenja Odluke o osnutku »Hrvatske riječi«, čiju inicijativu ste bezrezervno poduprli i devet otkada ova ustanova djeluje, te otkada istoimeno glasilo izlazi. Iz ove pozicije, kako je izgledalo donošenje tih odluka i u kakvom ozračju su donošene?
Neposredno nakon konstituiranja Skupštine APV, 23. listopada, na drugoj ili trećoj sjednici pojavila se značajna inicijativa kojom se tražilo da se hrvatski jezik uvede u službenu uporabu u Vojvodini. Sa zadovoljstvom sam bio jedan od potpisnika te inicijative, da bi ona poslije duljeg vremena došla na dnevni red Skupštine i Odbor za ustavna pitanja gdje je  konstatirano kako ta inicijativa nije sukladna tadašnjem važećem Ustavu iz 1990. u kojemu je stajalo da je službeni jezik srpsko-hrvatski, tako da je inicijativa odbijena. Ja sam glasovao »za«, kao što je učinio i tadašnji predsjednik Skupštine Nenad Čanak, bez obzira na tumačenja kako ta inicijativa nije sukladna Ustavu. U tom razdoblju pojavila se još jedna inicijativa koju je pokrenuo tadašnji zastupnik u Skupštini Kalman Kuntić koja se odnosila na potrebu osnutka »Hrvatske riječi«. Ja sam također bio jedan od potpisnika. Kod obiju ovih inicijativa bilo je potpisnika iz različitih stranaka iz DOS-a, ali one demokracijske i vojvođanske orijentacije. I na tomu se stalo. Onda sam, kao predsjednik Odbora za informiranje tražio da vidimo što se događa s tom inicijativom tako da je donesen zaključak da se u Tajništvu za informiranje ubrzaju procesi oko osnutka »Hrvatske riječi«. I pokraj svega, tu se dosta  dugo stajalo pa smo tražili da i Skupština donese zaključak, na temelju kojega se proces ubrzao. Na sjednici Skupštine, 8. svibnja 2002., dogodilo se nešto veoma važno – hrvatski jezik je uveden u službenu uporabu i donesena je odluka o osnutku »Hrvatske riječi«.
 
Ankica Jukić - Mandić
 
Opširnije u tiskanom izdanju
  • Doček NS2020
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay