Ovogodišnja sjetva je već skoro pri kraju, a prosvjed poljoprivrednika, koji su nedavno svojim traktorima stigli i do Beograda, stoji na takozvanom »stendbaju«.
HR: Poljoprivrednici kažu da je ovogodišnja sjetva u odnosu na prošlogodišnju skuplja 30 do 40 posto. Koliko se to odrazilo na promet repromaterijala?
U ovogodišnju, 22. po redu, kampanju proljetne sjetve ušli smo sa strahom da će se poskupljenja više osjetiti nego što se stvarno dogodilo. Sjetva jest skuplja, napose gnojivo i nafta, dok su »kemija« i sjemena skuplja desetak posto. Po obujmu prometa naše zadruge to se nije osjetilo, ali u razgovoru s poljoprivrednicima vidimo da ima štednje. Napose nakon što se saznalo da neće biti poticaja po hektaru i da se fiskalni računi za kupljeno gnojivo neće uvažavati. To je dovelo do toga da je dio zemljoradnika odustao od veće kupnje umjetnoga gnojiva, i to se vidi. Sjeme se mora kupiti, a kada krenu korovi, morat će se kupovati i zaštitna sredstva, a bez nafte se ništa ne može raditi. Stoga je neminovno da će biti većih troškova, ali i da će sve biti zasijano. Dio ljudi će se zadužiti preko nas, drugi u bankama, a postoji i dio koji na lageru imaju kukuruz ili pšenicu pa to prodaju. Kao zadruga pokušavamo što više pomoći; imali smo akcije prodaje sjemena po povoljnim cijenama, a sada je takva akcija prodaje zaštitnih sredstava po diskontnim cijenama i postoji nekoliko vrsta preparata koji su jeftiniji nego prošle godine.
Zlatko Romić
Opširnije u tiskanom izdanju
