Film se bavi poslijeratnom agrarnom reformom, temeljem koje je, u razdoblju od 1946. do 1953. godine, država provodila nasilno oduzimanje zemljišta u privatnom vlasništvu, zvano kao »otkup« poljoprivrednih viškova.

U navedenom razdoblju oduzeto je ukupno 640 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, koje je raspodijeljeno na tri strane, odnosno dio je dodijeljen svježe doseljenim kolonistima iz pasivnih krajeva, dio su dobili ovdašnji bezemljaši, dok je dio pripao tada tek osnovanim seljačkim zadrugama. Najveće žrtve agrarne reforme u Subotici bili su bunjevački Hrvati, budući da su bili najvećim dijelom vlasnici poljoprivredne zemlje, sitni i srednji zemljoposjednici. Tražeći više nego što je seljak mogao dati, nove vlasti su nerijetko primjenjivale i teško fizičko zlostavljanje te osuđivali i zatvarali seljake. U filmu »Vrijeme otkupa« govore članovi obitelji koje se proživjele nemilosrdnu kampanju protiv seljaka u okviru poslijeratne agrarne reforme.

D.B.P

Opšrinije u tiskanom broju