Koji to narod tiska u Subotici Hrvatske novine, osniva Hrvatske domove, slavi Hrvatsko Kraljevstvo i prije negoli je »nasilno asimiliran« 1945.?
Na prijelazu 19. na 20. stoljeće potvrđeni su višeslojni identiteti kod hrvatskog stanovništva, a najvažnije kategorije poistovjećivanja su: Dalmati, Bunjevci, Šokci, Hrvati, Slaveni, Jugoslaveni, »politički Mađari«. Od 1880-ih može se pratiti postupno jačanje samoidentifikacije pod hrvatskim imenom, prvo kod predstavnika kulturne elite, a potom i kod širih slojeva društva. Vanjskopolitičke prilike, uz kasnije slabljenje i raspad Monarhije, tu su igrale važnu ulogu pa se pred I. svjetski rat, tijekom njegova trajanja i nakon njega hrvatsko ime kod Bunjevaca i Šokaca uspinjalo u identifikacijskoj piramidi nad ostalim etnonimima, a etnonim Dalmat se izgubio u potpunosti. U turbulentnom razdoblju 1918. godine Bunjevci se u Rezoluciji Narodnom vijeću nedvosmisleno imenuju Hrvatima južne Ugarske, a propast ugarske vlasti simbolički su obilježili isticanjem hrvatske zastave na toranj gradske vijećnice u Subotici.
Mario Bara, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Opširnije u tiskanom izdanju
