Opstanak hrvatske zajednice u Vojvodini, u Srbiji je na požrtvovnim pojedincima u kulturi, politici, znanosti
HR: Koliko su naše udruge kulture prepoznale Zavod kao partnera u realizaciji raznih projekata?
To bi trebalo pitati njih, no ja skromno mogu reći kako je treća godina postojanja Zavoda pokazala veliku zainteresiranost udruga za partnerstvo u osmišljavanju i u realizaciji vlastitih programa, u čemu se izdvajaju šokačke i bunjevačke udruge. Desetak udruga redovito traži pomoć za velike projekte, u čemu Zavod pomaže sukladno svojim kadrovskim mogućnostima, a ponekad i financijski.
Početkom ove godine još smo pomagali u preregistraciji udruga, a potom smo redovito pomagali savjetima i konkretnom pomoći u velikim manifestacijama, napose kada je u pitanju hrvatski jezik. Oni koji su se jednom obratili za pomoć, tu praksu nastavljaju, u čemu Zavod postaje njihov partner. I za iduću godinu, koju već sada možemo nazvati Godinom hrvatskih velikana u Vojvodini, neke udruge rade svoje planove u suradnji sa Zavodom, u čemu smo pomogli izradom kalendara godišnjica i prijedlozima za njihovo obilježavanje. I mi se često oslanjamo na udruge i aktivne pojedince pri različitim istraživanjima te se broj ljudi s kojima surađujemo svake godine povećava. Dakle, rekla bih da je suradnja dobila intenzitet na obostrano zadovoljstvo i korist , ali da je ipak suradnja sa srijemskim udrugama zasad još nešto slabija. Čini se da još uvijek postoji određeni strah kod Hrvata u Srijemu, napose u mjestima gdje je veći broj izbjegao prije dvadesetak godina.
Zvonko Sarić
Opširnije u tiskanom izdanju i u internetskom izdanju za pretplatnike
