Arhiv tekstova

7. rujna 1464.

Nakon smrti vlastelina Mihálya Szilágyija, Subotica je sa svojim plodouživanjima prešla u posjed kralja Mátyása Korvina, koji ju daruje Jánosu Pongrácu iz Dengelenga, kao nagradu za njegove zasluge u borbi protiv Turaka u Bosni. Nakon njegove smrti (22. prosinca 1476.) grad nasljeđuje njegov sin Mátyas. 

 

7. rujna 1863.

U ljeto navedene godine, nezapamćena suša pogodila je subotički atar; bunari su presušili, a usjevi i trava na pašnjacima su potpuno uništeni. Radi ublažavanja posljedica suše gradsko čelništvo Subotice se zadužuje kod Nacionalne banke u Beču na iznos od 300 tisuća forinata. Oskudica i bijeda pogodila je oko 22 tisuće Subotičana.

 

7. rujna 1984.

Preminula Matija Skenderović, operna pjevačica, sopranistica, dugogodišnja prvakinja Ljubljanske opere i Opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Pjevačku karijeru započela je u Subotici uoči II. svjetskog rata, gdje po njegovu okončanju, završivši solo pjevanje,  do 1951. predaje u Muzičkoj školi, a zatim se posvećuje pjevačkoj karijeri.

 

8. rujna 1653.

Prilikom pastoralnog obilaska Bačke župe, beogradski biskup Mate Benlić je u Bajmoku, u crkvi svetog Franje, krizmao 378 osoba. Pišući o svom putu po Bačkoj, među ostalim navodi kako je između Bajmoka i Đurđina bila podignuta nova crkva od drvene građe.

 

8. rujna 1925.

Subotičko »Sokolsko društvo« priredilo je proslavu tisućgodišnjice Hrvatskog kraljevstva, na kojoj su govorili pukovnik Tomić, prof. dr. Ivo Milić i veliki župan Dragoslav Đorđević.

 

8. rujna 1968.

Na mjestu nekadašnjeg najstarijeg, ozloglašenog koncentracijskog logora  Dachau, otkriven je spomenik žrtvama nacističkog terora i holokausta. Autor spomenika je Subotičanin Nándor Glid (1924.–1997.), renomirani kipar.

 

9. rujna 1785.

U Subotici je izbio požar širih razmjera, u kojem je do temelja izgorjelo 11 domova, među njima i dvor subotičkog župnika dr. Stipana Ranića.

 

9. rujna 1986. 

Preminuo je Ivan Pinkava, violinist, koncertni izvođač i pedagog. Glazbu je učio u Subotici i Zagrebu, gdje je završio Akademiju. Bio je koncert-majstor Opere HNK, zatim Simfonijskog orkestra i Komornog orkestra Radio Zagreba, prva violina Zagrebačkih solista i profesor Muzičke akademije. Odgojio je plejadu mladih gudača. Rođen je 16. veljače 1912.

 

9. rujna 1988.

U Subotičkoj općini službeno je registrirano 4.735 nezaposlenih, na burzi rada, što je za 11 posto više nego u prethodnoj godini.

 

10. rujna 1944.

U noći između 10. i 11. rujna pripadnici «Subotičkog partizanskog odreda» eksplozivom su oštetili glavni pogonski stroj »Subotičke električne centrale«. Pored mraka u domovima mnogih Subotičana, desetak dana nije bila u funkciji javna rasvjeta, a onemogućen je rad više tvornica i poduzeća, te su zaposlenicima umanjene plaće.

10. rujna 1948.

Puštena je u opticaj novčanica od 500 dinara.

 

10. rujna 1957.

Desetak subotičkih kina u gradu i okolici, mjesečno posjeti oko 60 tisuća gledatelja. 

 

10. rujna 1979.

U Zagrebu je u preminula Jelka Asić, prvakinja subotičkog kazališta. Tijekom tri desetljeća umjetničkog djelovanja ostvarila je bogatu galeriju raznovrsnih i sugestivnih ženskih likova u dramskim, opernim i operetnim djelima, na zagrebačkoj, subotičkoj i novosadskoj sceni. Pored glume i pjevanja, Jelka Asić bila je uspješna redateljica i pedagoginja. Rođena je u Zagrebu, 27. lipnja. 1922.

 

11. rujna 1987.  

Potrošačka korpa »Subotičkih novina«, koja sadrži 27 najnužnijih artikala neophodnih četveročlanoj obitelji, od rujna 1983. do rujna 1987. poskupjela je 12 puta. Istodobno, plaće su povećane za oko 8 puta.

 

11. rujna 1987.  

»Dječja banka«, koja posluje u sastavu subotičke »Kreditne banke« ima oko 20 tisuća štediša, a na njihovim se štednim ulozima nalazi oko 250 milijuna dinara.

 

12. rujna  1797.

Vojne postrojbe bačkih plemića, među kojima i onih iz Subotice, iz logora kraj Murske Sobote, prebačene su u Šopronsku županiju (Čorn), odakle su trebale krenuti u borbu  protiv Francuza. Do toga, ipak, nije došlo jer je car Franjo I. u listopadu sklopio mir s Napoleonom, nakon čega su plemići raspustili vojsku.

 

12. rujna 1857.   

Rođen je Mijo Mandić, učitelj, školski nadzornik, sljedbenik preporodnih zamisli Ivana Antunovića, pobornik uvođenja narodnog jezika u hrvatske škole, pisac udžbenika, pokretač i urednik književnog časopisa »Neven« (1884.), koji  osim u razdoblju I. svjetskog rata, izlazi do 1941 godine. Preminuo je 9. siječnja 1945.

 

12. rujna  1929.

Rođen je Ante Zolnaić, pjesnik, prozni pisac, esejist i prevoditelj s mađarskog jezika. Od 1953. godine, uz druge subotičke pjesnike svoga naraštaja Zolnaić se javlja u »Hrvatskoj riječi«, na njezinoj »Književnoj stranici«, a od 1955. godine suradnik je subotičkog časopisa »Rukovet«. Objavio je četiri zbirke pjesama »3 x 20« (s J. Orčićemi i I. Pančićem), »Zov krvi«, »Igre sreće« i »Kolut gorkog smijeha«. Umro je 16. travnja 1981.

 

13. rujna 1803.

Nakon natječaja Kaločke nadbiskupije na čelo Subotičke župe postavljen je Pavao Sučić (1767.–1834.), a u njegovom razdoblju podignut je župni dvor i posvećen 1809. Kasnije, postavljen je za biskupa u Stolnom Biogradu, a potom u Đakovu, gdje je utemeljio zakladu za školovanje darovite djece, primjerice J. J. Strossmayera i mnogih drugih.

 

13. rujna 1995.

Utemeljeno je novo taksi udruženje – »Eko taxi«. Pored najpovoljnije cijene prijevoza u gradu, svaki putnik bi dobivao besplatni primjerak tjednika »Subotičke novine«.

 

13. rujna 1996.

Val štrajkova zahvatio je Suboticu. Za šest mjeseci u najvećim subotičkim tvornicama izbilo je 9 štrajkova nezadovoljnih radnika, a smijenjeno je 7 direktora.