Arhiv tekstova
Prijepori oko stranačkih izbora
Premda je već i ranije bilo znakova nesuglasja pojedinih čelnika stranke s predsjednikom Tomislavom Žigmanovim, otvoreni raskol i pobuna dijela vodstva datira od 12. ožujka ove godine. Naime, za vrijeme održavanja izvanredne sjednice Vijeća DSHV-a na kojoj je bila i točka dnevnog reda donošenje Odluke o izborima za tijela upravljanja na svim razinama u DSHV-u, to jest izbora za sva tijela mjesnih organizacija, podružnica i Skupštine DSHV-a, jedan dio vijećnika nije želio sudjelovati u daljem radu Vijeća nakon, po njihovom mišljenju, nepravilnog brojanja glasova o izvješću o radu za 2024.
Nakon toga članovi Vijeća DSHV-a sazvali su »svoju« izvanrednu sjednicu u Bunjevačkom kolu 29. travnja na kojoj su donijeli odluku o raspisivanju unutarstranačkih izbora, koja je, međutim, sudski proglašena pravno ništavnom, kao i sve odluke koje su tada donijete.
Na sjednici Vijeća DSHV-a, koju je pak sazvao predsjednik stranke Tomislav Žigmanov 28. svibnja, a u cilju razmatranja odluke o raspisivanju unutarstranačkih izbora u kriznoj situaciji u kojoj se stranka nalazi, nisu se pojavili članovi Vijeća koji su bili na sjednici 29. travnja te se nikakve odluke nisu donosile uslijed nedostatka kvoruma.
Kako DSHV može izići iz ove pat pozicije, izabrati legalno i legitimno svoje vodstvo – od mjesnih organizacija, preko podružnica do stranke u cjelini, pitanje je na koje, čini se, za sada nema odgovora.
Pretpostavke i izazovi izbora u DSHV-u
U analizi predsjednika stranke Žigmanova, koja je bila pripremljena pred sjednicu Vijeća u svibnju, istaknute su ključne pretpostavke unutarstranačkih izbora, ali i izazovi s kojima se stranka suočava.
Organizacijski promatrano, DSHV je prilično složena struktura, s čak 47 mjesnih organizacija i 5 podružnica. Za vrijeme aktualnog vodstva DSHV-a osnovano je 10 novih MO, s ciljem da se u što većem broju organizacijski i radom pokriju mjesta u kojima Hrvati žive u značajnijem broju.
»Aktualno stanje organizacijske strukture DSHV-a, nakon osnutka posljednje MO u Zemunu, je da je rad podijeljen u 47 mjesnih organizacija i 5 podružnica. One djeluju na području 15 jedinica lokalne samouprave na teritoriju AP Vojvodine, a jedna na teritoriju Grada Beograda«, navodi Žigmanov.
Kako se dalje navodi u analizi, u protekle četiri godine samo je Odbor Podružnice u Subotici održavao sjednice i djelovao sukladno Statutu DSHV-a. Od 47 mjesnih organizacija aktivnosti je imalo nešto više od pola – 25 MO, i to u Podružnici Banat 1 od 4, u Podružnici Srijem 5 od 11, u Podružnici Sombor 4 od 8, u Podružnici južno Podunavlje svih 5, a u Podružnici Subotica 10 od 19«, navodi Žigmanov.
Nakon svega, postavlja se pitanje kako se sada sve predizborne i izborne radnje predviđene mogu provesti, osobito imajući u vidu da je u samom Vijeću evidentan raskol.
»Potrebno je suočiti se s izazovima o kojima sam govorio još sredinom svibnja, s pitanjem jesu li sve mjesne organizacije opravdale svoje postojanje, kako riješiti pitanje plaćanja članarine za članove stranke, kako unaprijediti teritorijalnu organiziranost rada DSHV-a u mjesnim organizacijama, kako unaprijediti rad podružnica, kako pridobiti najsposobnije članove DSHV-a da preuzmu odgovornost u ovom izbornom ciklusu. Na sva ova pitanja, nakon temeljitog razmatranja, Vijeće DSHV-a treba dati svoje odgovore prije negoli se krene u proces izbora za novo vodstvo«, zaključuje Žigmanov.
Međutim, dio članova Vijeća nije se odazvao pozivu na sjednicu u svibnju te se o ovim pitanjima, iako je o njima diskutirano s onima koji su nazočili sjednici i analiza je objavljena na službenoj Facebook stranici, nisu mogle donositi valjane odluke, zbog nedostatka kvoruma.
Nesuglasice u Podružnici Srijem
Međutim, umjesto smirivanja tenzija, nastavljaju se sukobljavanja u stranci, vidljiva na facebook stranicama. Tako je zamjenik predsjednika Goran Kaurić 7. srpnja, na svom X nalogu objavio da je s članovima Vijeća i Predsjedništva DSHV-a pokušao ući u prostorije stranke, ali u tome nisu uspjeli. Dan kasnije, 8. srpnja, objavljeno je na Facebook stranici DSHV-a da »Krunoslav Đaković nema potporu mjesnih organizacija DSHV-a u Podružnici Srijem«.
»Višemjesečni napori predsjednika glavnih mjesnih organizacija DSHV-a: Zemun, Hrtkovci-Platičevo-Nikinci, Beočin-Čerević i Novi Sad-Petrovaradin, koje pripadaju Podružnici DSHV-a Srijem, da dođe do razgovora s predsjednikom Podružnice Krunoslavom Đakovićem, kako bi se spriječila svaka dalja samovolja i konstantni sukobi koje generira s te pozicije, nisu urodili plodom te su dana 30. lipnja 2025. godine u Srijemskoj Mitrovici donijeli odluku o uskraćivanju daljnje suradnje s predsjednikom Podružnice Krunoslavom Đakovićem«, navodi se na službenoj Facebook stranici DSHV-a.
Kako se dalje navodi u priopćenju mjesnih organizacija DSHV-a Zemun, Hrtkovci-Platičevo Nikinci, Beočin i Novi Sad-Petrovaradin »donijeta je odluka da se sjedište Podružnice DSHV-a Srijem zbog nefunkcioniranja do daljnjeg izmjesti iz Srijemske Mitrovice u Zemun«.
Krunoslav Đaković je, reagirajući na navode kako je »kao predsjednik Podružnice Srijem izgubio povjerenje mjesnih organizacija DSHV-a te kako je radio protivno odlukama tijela stranke«, uputio priopćenje u kojem navodi kako su MO Beočin, MO Zemun i MO Hrtkovci-Nikinci-Platičevo tri od osam mjesnih organizacija koliko Podružnica Srijem ima, te kako njihovi predsjednici »nemaju legitimitet da govore u ime Podružnice Srijem i ostalih mjesnih organizacija u Srijemu«.
Đaković nadalje tvrdi kako su »te osobe lažno potpisale MO Novi Sad-Petrovaradin«, te da se »predsjednik Podružnice kao i Odbor Podružnice biraju na izborima koje raspisuje Vijeće stranke, ne na nekakvim sastancima na ulici (ili u kafani). Jedino tako je moguće da predsjednik. ‘izgubi povjerenje’«, navodi Đaković.
U razgovoru s Krunoslavom Đakovićem za naš tjednik pitali smo ga kako DSHV može izići iz ove situacije.
»Izlaz je vrlo jednostavan, može se izići kroz izbore. Sada ističe mandat svima nama i treba se izići na demokratske izbore. Na žalost, sada se događaju podmetanja i slične stvari od različitih ljudi i na moju adresu su stizale laži i podmetanja na što sam odgovorio. Mislim da je jedini ispravan put održati izbore«, kaže Đaković te dodaje kako je to na predsjedniku koji mora sazvati Predsjedništvo i Vijeće.
»Budući da je sjednicu koju je grupa vijećnika sazvala poništio sudski, morao bi ponovno sazvati Vijeće, na koje bismo, vjerujem, došli i mi, da kažem ova druga strana, kako bi se izbori raspisali«, tvrdi Đaković.
Najveći problem je, kaže on, što se ne radi po pravilima i Statutu stranke već se sve dogovara u užim krugovima »pa smo zato i došli u ovu situaciju«, a treba se sve raditi kroz institucije.
»Ne kažem da Vijeće ne bi izglasalo i ono što predsjednik predlaže, ali se ne odlučuje demokratski, već u nekim užim krugovima«, kaže Đaković i ističe kako on na to upozorava već osam godina.
Radi li se tu o neslaganju jedne frakcije s politikom koju provodi Žigmanov, odnosno politikom koja se opredijelila za sudjelovanje u vlasti koju predvodi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka?
»Meni se često spočitava što sam na izbore izišao na listi SNS-a, ali ja sam izišao u skladu s odlukama stranke, što je bilo na Predsjedništvu usvojeno kada je odlučeno i da će Žigmanov ići za ministra. Već dva mandata sam na listi SNS-a i već na prvim izborima sam za Hrvatsku riječ rekao da mi moramo ići s vlašću jer svoja prava drugačije ne možemo ostvariti. Mi ne možemo biti oporba. To je razlog zašto moramo ići sa SNS-om. Ali ovdje uopće nije stvar hoćemo li ići sa SNS-om, Ligom ili bilo kim, već je stvar da se o tim odlukama ne odlučuje na tijelima stranke. To je problem u cijeloj priči i to nema veze s buntom protiv SNS-a«, kazao je Đaković za naš tjednik.
S obzirom na to da bi po Statutu sada svaka mjesna organizacija morala održati svoju izbornu skupštinu, prije unutarstranačkih izbora, Đaković daje svoje viđenje razvoja situacije:
»Moraju se institucije ponovno aktivirati i raditi, predsjednik da sazove Vijeće, ja vjerujem da će doći sada i svi oni koji su protiv njega kako bi se izbori raspisali, i da se održe izbori. A na izborima tko dobije, dobije, to je demokracija. Kada Vijeće raspiše izbore, onda će svaka MO i podružnica održati svoje izborne skupštine i delegirati svoje delegate za skupštinu Podružnice i skupštinu stranke. Vijeće stranke odlučuje koliko koja MO ima delegata«.
On zaključuje kako oko politike praktično nema spora u DSHV-u niti su u stranci raspravljali o studentskim prosvjedima.
O uzroku problema
Zamjenik predsjednika DSHV-a Goran Kaurić također smatra kako su izlaz iz ove pat situacije izbori u stranci.
Zašto se, međutim, do te odluke nije išlo regularnim putem nego se sjednica od 12. ožujka na neki način pokušala onemogućiti i krenulo se organiziranjem sjednice Vijeća, mimo predsjednika? Naime, na sjednici 12. ožujka peta točka dnevnog reda bila je odluka o održavanju izbora, pa se postavlja pitanje zašto je dio vijećnika napustio sjednicu kada je već tada odluka trebala biti donijeta.
»Nije točno, predsjednik je proglasio tu sjednicu legitimnom i da je imao kvorum i da su točke izglasane potpuno. Problem je što se nije trebala formulirati točka dnevnog reda kao izbori u DSHV-u jer su oni već definirani Statutom, već je ta točka trebala imati datum održavanja izbora a to nije bilo stavljeno u odluku. To je osnovni problem. Jer svake četiri godine se raspisuju izbori i to nije sporno. Osnovni sukob između Žigmanova i mene bio je što sam ja inzistirao da se u toj točki doda i datum izbora, a on to nije htio uraditi«, objašnjava Kaurić.
Kako ih, međutim, raspisati ako se dio pobunjenih vijećnika, odnosno frakcija okupljena oko zamjenika predsjednika, ne odaziva na poziv za sjednicu Vijeća, kao što je bilo 28. svibnja?
»Ja sam zamjenik predsjednika stranke i uvijek sam bio spreman radi dogovora i izlaska na izbore, da sjednemo i dogovorimo se o datumu izbora a ne da pričamo o tome kako trebamo održati izbore. Jer ovo je izborna godina i definirano je Statutom da moraju biti. Mi smo uvijek spremni za konstruktivne dogovore i svi znamo da su izbori jedini izlaz iz ove krize i nikada neću stajati ili na bilo koji način opstruirati održavanje izbora u stranci. Izbore opstruira netko drugi, a oni su jedini izlaz iz ove političke krize i to je pitanje svih pitanja«, kaže Kaurić.
»Sve je to trebalo uraditi u ožujku, raspisati izbore i dati rok mjesnim organizacijama i podružnicama da do tog datuma održe svoje izbore. To smo sve trebali uraditi na sjednici u ožujku, da se odredio datum izbora. Ne možete ne donijeti datum, a da tjerate mjesne organizacije da održavaju svoje izborne skupštine. Prvo smo mi trebali zakazati datum održavanja izbora i sve bi bilo u redu da se predsjednik htio dogovoriti oko datuma izbora«, tvrdi Kaurić.
J. D.
