Arhiv tekstova

Nalazeći se na desnoj obali Dunava, na ogranku Fruške gore koji se 40 metara uzdiže nad Dunavom, Petrovaradin je oduvijek predstavljao jedno od najvažnijih vojnih i strateških mjesta na panonskom prostoru. Godine 1693., šest godina nakon što je oslobođen od Turaka, na poziv kardinala Leopolda Kolonića isusovci iz Osijeka dolaze u Petrovardin. Na čelu Družbe isusovaca nalazio se starješina koji kasnije postaje redoviti župnik, premda u Petrovaradinu nije postojala župa, osim male kapele svetog Jurja, pa su Isusovci u Petrovaradinu obavljali župničke poslove. Po dozvoli kardinala Kolonića isusovci napuštenu džamiju kod Tekija pretvaraju je u kapelu bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije i tu započinju vjersku službu. Isusovci u Petrovaradinu otvaraju i prvu katoličku školu u Srijemu koja počinje raditi 1729. godine.

 

SVETI JURAJ

 

Sveti Juraj je rođen između 275. i 281. godine, a umro je 23. travnja 303. godine. On je jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika kako Zapadne, tako i Istočne crkve. Njegovo štovanje je prošireno po cijeloj Europi, a neke zemlje ga štuju kao sveca zaštitnika. U Palestini je stupio u vojsku, u kojoj je i postao kršćanin. Zbog religijskih uvjerenja dolazi u sukob sa zapovjednim strukturama u vojsci i biva ubijen za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana 303. godine. Prema legendi česte su slike gdje se on prikazuje u odori rimskog vojnika koji pobjeđuje zmaja koji simbolizira zlo, odnosno poganstvo. Za svoju hrabrost i čvrstu vjeru u Boga proglašen je za sveca i spomendan mu je 23. travnja.

 

CRKVA SVETOG JURJA

 

Isusovac Ivan Farkaš započinje gradnju crkve svetog Jurja 1701. godine. Te iste 1701. godine gradnja crkve je i završena, a posvećena je 20. svibnja 1714. godine. Crkva je sagrađena u baroknom stilu, bez prebogatog kićenja, osnova oblika crkve je pravokutnik s jednom lađom kojoj je u dubini sužena apsida. Površina crkve iznosi oko 500 m2, dugačka je oko 36 m i široka oko 15 m. Zvonik crkve visine 25 metara u početku se nalazio na stražnjem dijelu crkve, a kasnije je premješten na prednju stranu. Zvonik ima četiri prozorska otvora radi što boljeg rasprostiranja zvučnih tonova zvona. Premještanjem zvonika popravljeno je i pročelje crkve u stilu klasičnog baroka i tada se ukrašava kipovima svetog Franje Ksavera i sv. Ivana Nepomuka, a iznad glavnog ulaza u crkvu nalazi se reljefni lik Majke Božje s Djetetom u rukama. Godine 1925. na crkvu je postavljena ploča na spomen kralja Tomislava i tisućugodišnjicu hrvatskog kraljevstva. 

 

UNUTARNJOST CRKVE

 

Oltari u crkvi svetog Jurja napravljeni su od kamena, rezbarenog i pozlaćenog drveta u stilu rokokoa, dok se nad glavnim ulazom nalazi kor s orguljama. Na glavnome oltaru se nalazi slika svetog Jurja koja je dobavljena 1903. godine, a osim ove u crkvi se nalaze i slike sv. Franje Ksavera, sv. Petra i sv. Ivana Nepomuka. Iako ih više nema, u crkvi su nekada stajali i kipovi triju apostola. Danas se u crkvi s lijeve strane glavnog oltara nalazi kip sv. Ignacija Lojole, koji se smatra utemeljiteljem isusovačkog reda, a pokraj njega nalazi se kip rimskog mučenika sv. Longija. S desne strane glavnog oltara nalazi se kip isusovca sv. Franje Borđije, a uz njega je i kip srijemskog mučenika sv. Dimitrija. Pokraj glavnog oltara, u crkvi se nalazi još jedan oltar velike umjetničke vrijednosti, oltar sv. Križa s raspelom. Nasuprot oltara sv. Križa smješten je oltar u čast Blažene Djevice Marije, s kipovima sv. Roka i sv. Sebastijana, koji su visoki 1,6 m i slikom Snježne Gospe. Također, isusovci su podigli i oltar sv. Franje Ksavera sa slikom sveca koja prikazuje njegovo apostolsko djelovanje. Još jedan oltar koji je u crkvi podignut je oltar sv. Ivana Nepomuka. Na desnoj strani od ulaza u crkvu nalazi se oltar sv. Petra apostola, koji je postavljen 1903. godine. Ispod kora nalazi se i oltar sv. Antuna Padovanskog, koji je zaštitnik djece i izgubljenih stvari, a ispod kora se također nalazi i kip sv. Franje Asiškog, koji je visok 1,6 m. Ovaj kip sv. Franje je posvećen 25. studenoga 1923. godine zajedno s kipom svetog Antuna Padovanskog. Kako je crkva stara 300 godina, pretrpjela je mnoge promjene, ali i dan-danas je krasi propovjedaonica koju je podigao 1. studenoga 1785. godine župnik Winkler. Pokraj propovjedaonice sačuvana je i krstionica gdje su kršteni mnogi Petrovaradinci, a najpoznatija osoba koja je krštena na samu stogodišnjicu crkve bio je hrvatski ban Josip Juraj Franjo Jelačić, koji je kršten na sam dan svog rođenja 16. listopada 1801. godine. Još jedna zanimljivost je to što je svoju službu kapelana u župi svetog Jurja služio i đakovački biskup Josip Strossmayer. On je bio kapelan u Petrovaradinu od proljeća 1838. godine do 1840. godine, kada je otišao na daljnji studij u Beč.

A. Dujić i D. Španović