Tema

Žito kao da se prevarilo s vlatanjem

Poljoprivrednici se bore s produženim sušnim razdobljem i neobično toplim proljećem, što im otvara nove izazove u procesu proizvodnje. Nezapamćeno ranije vlatanje žita u travnju, temperature koje su prešle 30 stupnjeva već u ožujku, te produljeni sušni period od prošle jeseni stvaraju neuobičajene uvjete za ozime usjeve i ovogodišnju proljetnu sjetvu. Kukuruz, koji se na nekim parcelama sijao u prašinu, pokazuje koliko su ove godine uvjeti bili atipični. Olivera Sekulić, agronom u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor, detaljno opisuje kako se poljoprivrednici prilagođavaju ovim izazovima, te kako temperatura i vlaga igraju ključne uloge u razvoju usjeva. U ovom tekstu Olivera Sekulić, zajedno s lokalnim poljoprivrednicima, daje uvid u trenutne izazove i prognoze koje oblikuju ovogodišnju poljoprivrednu sezonu.

Situacija u Somboru

Na području djelovanja Poljoprivredne stručne službe Sombor nalazi se 21.400 hektara pšenice, ječmom je zasijano 4.200 hektara, a uljana repica je na 2.100 hektara, ističe Olivera Sekulić.

»S obzirom na to da je zima bila prilično blaga, možemo reći da je razdoblje mirovanja ozimih usjeva bilo relativno kratko i da su usjevi prilično rano krenuli u proljetnu vegetaciju, uzimajući u obzir da je ožujak obilježilo i znatno toplije vrijeme nego što je uobičajeno za ovo doba godine i da su usjevi mnogo brže prolazili faze razvoja. Tako je zabilježena pojava cvjetanja uljane repice znatno ranije, nekih 2 do 3 tjedna ranije nego što je uobičajeno, isto tako kod pšenice i ječma klasanje se dogodilo ranije«, govori Olivera Sekulić.

Kako navodi, zbog sušne jeseni mnogi proizvođači su čekali kišu kako bi započeli sjetvu i time su ušli u znatno kasnije rokove sjetve. Ovisno o roku sjetve na manjem dijelu površina su proizvođači propustili optimalni rok sadnje. Oni koji su, ne obazirući se na padaline, sijali u optimalnom roku i oni koji su sijali u kasnijim rokovima imaju pšenice u fazi zastavičara. Ranije posađene se nalaze u klasanju, pa čak i cvjetaju.

»Ječam, za razliku od pšenice, već je isklasao i cvjeta. Oscilacije u temperaturi, dulji sušni periodi s višim temperaturama nego što je to uobičajeno pogodovali su razvoju patogena, bolesti i štetočina. Stoga je učinkovitost zaštite od bolesti i štetočina uvjetovana pravovremenom primjenom tretmana. Da bi proizvođači bili u stanju to učiniti, potrebno je da se rukovode savjetima prognozno-izvještajne službe regionalnog centra kojem pripadaju i na temelju njihovih preporuka na vrijeme primijene zaštitu preporučenim sredstvima«, rekla je Olivera Sekulić.

Ono na što se u posljednje vrijeme posebno upozorava jest činjenica da se poljoprivrednici sve manje rukovode kalendarima, a početak sjetve više određuju temperatura zraka i tla.

»Istina je da je ove godine ranije postignuta optimalna temperatura za sjetvu kukuruza. Uskoro, nakon što je većina posijala, došlo je do padalina koje su vrlo dobro došle poljoprivrednicima. Sada temperature stagniraju do neke mjere, ali tlo ima dobru temperaturu sjetve i vlaga je došla u pravo vrijeme. Neprilika se očituje u jakim vjetrovima, jer je odnio tek niklu repu sa slabim korijenom. Stoga su zabilježena oštećenja gdje je došlo do uništenja površina s tek posijanom repom«, nastavlja Olivera Sekulić.

Prognoze ovogodišnjih prinosa

Upitana kakve su joj prognoze ovogodišnjih prinosa, rekla je kako je, s obzirom na veliku nepredvidljivost i promjenljivost vremenskih uvjeta koji se mijenjaju iz dana u dan, prilično rano govoriti o očekivanim prinosima.

»Potrebne su padaline, uljana repica je sada u fazi nalijevanja zrna, upravo od vremenskih prilika u nadolazećem periodu ovise ishodi ovih faza. Nadamo se povoljnijim vremenskim uvjetima, jer činjenica je da su visoke temperature i nedostatak padalina uvjetovali brži prolazak faza razvoja ozimih usjeva. U ranija vremena stabilnijih vremenskih prilika moglo se govoriti o nekim prognozama, ali sada smo svjedoci upravo nemogućnosti procjene konačnih prinosa zbog velikih oscilacija i nepredvidljivosti koje su pred nama. Ostaje nam nada da će se vremenski uvjeti popraviti te da će u sljedeća dva mjeseca biti povoljniji nego što su bili do sada«, zaključuje Olivera Sekulić.

Iskustva i mišljenja poljoprivrednika

Bojan Jozić s Nenadića iz okoline Sombora govori kako se po ozimim usjevima već vidi da će biti umanjeni prinosi zbog sušnog perioda koji traje od jeseni. Kukuruz su ove godine svi sijali ranije nego inače. Zbog toga je on već izniknuo, ali su na nekim parcelama listovi požutjeli. Kako kaže, nada se da neće biti potrebno presijavanje, ali trenutačno stanje nije sjajno. Hladnije vrijeme mu uopće nije pogodovalo.

»Žito izgleda kao da se prevarilo s vlatanjem, jer nikada nisam vidio da vlata početkom travnja, još malo pa će biti u fazi cvjetanja. Žitu nedostaje dosta vlage, u većini slučajeva slama je jako niska što automatski znači umanjeni prinos zrna. Zasad je još rano prognozirati prinose soje i kukuruza, ali žito će definitivno biti slabije. Cijeli ožujak i travanj smo na ovom prostoru imali ukupno 25 litara kiše, znači da se zrno nema od čega nalijevati. Konkretno, ja sam počeo sijati početkom travnja, izašli su mi soja i kukuruz, ali sada izgleda kao da su stali s rastom. Sve je bilo u redu dok je bilo toplo vrijeme, ali ova nagla hladnoća je zaustavila rast«, govori Bojan Jozić.

Poljoprivrednik iz Subotice Nikola Gabrić također komentira opće stanje u subotičkom ataru. Kako kaže, opće zdravstveno stanje usjeva je trenutno u redu, biljke su zdrave, ali su izuzetno žedne. Cijela zima je bila sušna, proljeće također, ako uskoro ne dođu obilnije padaline, prinosi će biti upitni.

»Žito će biti slabije, tj. umanjenog roda zbog suše, prognoze trenutačno nisu najbolje. Uljana repica kreće u proces nalijevanja zrna, stoga joj je kiša prijeko potrebna. Potencijal je postojao na početku, ali suša je odradila svoje. Kukuruz niče polako, ali mu ova hladnoća ne godi. Na kraju će kombajn biti sudac prinosa. Moramo biti optimisti jer, kako kažu naši stari, švigar puca na kraju«, rekao je za naš tjednik Nikola Gabrić.

I. U.