Većina zastupnika Europskog parlamenta koji su u utorak sudjelovali u raspravi o sprovodu Ratka Mladića u Beogradu osudila je prisutnost predstavnika vlasti na njegovom sprovodu. Kritike na račun srpskih vlasti iznijela je i povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos u uvodnom govoru na početku rasprave. Kako je rekla Kos, Srbija ima središnju ulogu i odgovornost za stabilnost i prosperitet zapadnog Balkana, ali su veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam nespojivi s europskim vrijednostima, a poštovanje tih vrijednosti ostaje uvjet za napredak Srbije na putu prema Europskoj uniji.
Podsjetila je da se Srbija podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU-u obvezala na europske standarde, načela i vrijednosti. Istaknula je da je »neshvatljivo« da bilo tko »odgovoran« za zločine počinjene na području Bosne i Hercegovine »bude slavljen kao heroj«, dodajući da su snimke sa sprovoda Mladića »duboko uznemirujuće«.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula rekao je da je sprovod generala Mladića uz državne počasti pokazao odnos vlasti u Beogradu prema ratnoj prošlosti. Picula je ocijenio da je opravdano postaviti pitanje treba li EU nastaviti pregovore sa Srbijom dok je na vlasti aktualno vodstvo.
Zastupnik Europskog parlamenta iz Hrvarske Davor Ivo Stier podsjetio je da je, unatoč svim upozorenjima, Ratko Mladić pokopan uz vojne počasti. 
»Zbog žrtava Srebrenice ne možemo umanjivati odgovornost srpskih vlasti, a niti zbog Mladićevih žrtava na području EU-a – u Škabrnji, Kijevu, Zadru i Šibeniku. Zbog tih žrtava ne možemo olako prijeći preko uvreda upućenih čelnicima susjednih zemalja, europskim dužnosnicima i našim institucijama u cjelini«, kazao je Stier.
Zastupnik Europskog parlamenta Vladimir Prebilič postavio je Europskoj pučkoj stranci (EPP) pitanje gdje je njezina »crvena linija« i treba li Srpska napredna stranka (SNS) učiniti još nešto kako bi ta grupacija zaključila da je došlo vrijeme da suradnja s njom više nije moguća. Zastupnik Europskog parlamenta Nikola Bartulica iz skupine Europski konzervativci i reformisti rekao je da, što se tiče Hrvatske, prioritet i dalje mora biti inzistiranje na, kako je naveo, »pravdi iz devedesetih«. On je rekao da Srbija ne može postati članica EU-a »bez priznavanja agresije i isplate svim žrtvama« rata u Hrvatskoj.
Dragana Đurica iz Europskog pokreta u Srbiji ocijenila je za N1 da su poruke koje su se u utorak čule u Europskom parlamentu tijekom rasprave o veličanju Ratka Mladića vrlo teške za Srbiju, posebno zbog mogućnosti da europske institucije preispitaju njezin daljnji put prema članstvu u EU-u. Đurica je kao pozitivnu stranu rasprave izdvojila to što su zastupnici Europskog parlamenta jasno razdvojili građane Srbije od aktualne vlasti. Prema njezinim riječima, time su pokazali poštovanje prema građanima koji ne podržavaju veličanje ratnih zločinaca niti bi pristali na takvu politiku. Prema njezinoj ocjeni, posljedice političkih odluka najviše će osjetiti građani, a ne oni koji su do takve situacije doveli. Dodala je da bi pojedine države članice EU-a, koje su ranije bile spremne na određene političke kompromise, sada mogle biti mnogo teže uvjerene da podrže napredak Srbije u europskim integracijama. Đurica očekuje da će se u sljedećem izvješću posebno odraziti ocjene o demokratskom nazadovanju Srbije. Podsjetila je da se prethodnih godina govorilo o selektivnoj provedbi reformi, zatim o njihovoj stagnaciji, a potom i o nazadovanju, osobito kada je riječ o demokratskim standardima i izbornim uvjetima.
Zbog toga, kako je ocijenila, ne očekuje da će sljedeće izvješće Europske komisije biti povoljnije. Smatra da će u njemu biti evidentirano i ono što se događalo u vezi sa sprovodom Ratka Mladića, kao što su slične ocjene već pronašle mjesto u ovogodišnjoj rezoluciji Europskog parlamenta. 
Z. V.