Budući da smo već pisali o orlu Feliksu, prvom mladom orlu krstašu koji je poletio iz okolice Đurđina nakon čak 70 godina, nastavljamo njegovu priču koja je sve samo ne obična. Umjesto uobičajenog kruženja iznad srednje Europe, završio je na Bliskom istoku, gdje je upao u mrežu krijumčara ptica. Danas je, srećom, na sigurnom u prihvatilištu u blizini Bejruta i uskoro bi se trebao vratiti u Srbiju. Kako prenosi BBC Srbija, Feliks je spašen zahvaljujući suradnji Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i srodne organizacije iz Libanona, a sredstva za njegov povratak prikupljena su uz pomoć brojnih ljudi koji su na društvenim mrežama pratili njegovu sudbinu. Ovaj mladi orao nije bilo kakva ptica. Riječ je o orlu krstašu, ugroženoj vrsti čiji se opstanak u Srbiji godinama sustavno obnavlja. Prema podacima Društva za zaštitu i proučavanje ptica, prije manje od deset godina u Srbiji postojao je samo jedan par orlova krstaša, dok ih je danas 19. Upravo zato Feliksov slučaj nadilazi sudbinu jedne jedinke i postaje simbol borbe za očuvanje vrste. Za BBC je o svemu govorio Uroš Stojiljković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica, podsjetivši da je Feliks prošle godine bio prvi mladi orao krstaš koji je poletio s područja Bačke nakon čak 70 godina. Još dok je bio u gnijezdu, u srpnju 2025. godine, Feliksu je postavljen satelitski odašiljač. Pokazat će se kasnije da je upravo taj uređaj bio ključan za njegovo pronalaženje i spašavanje. Mladi orlovi krstaši, objašnjava Stojiljković, u prvim godinama života najčešće se zadržavaju iznad srednje Europe. Feliks je, međutim, krenuo drugim putem – preko Sjeverne Makedonije, Grčke i Turske, prema jugu. Kako prenosi BBC Srbija, taj smjer izazvao je zabrinutost među stručnjacima, jer je migracijski koridor preko Bliskog istoka i sjevera Afrike poznat kao izrazito rizično područje zbog raširenog krijumčarenja ptica.
Stojiljković navodi kako je krijumčarenje ptica na Bliskom istoku ozbiljan i razgranat problem. Ptice se hvataju na različite načine – zamkama, pucanjem, pa i okrutnim metodama kojima ih se onesposobljava za bijeg. U slučaju Feliksa, krijumčari nisu izravno kontaktirali Društvo iz Srbije, ali su preko libanonskih partnera poručili da za njega traže otkup. Društvo je, međutim, odbilo sudjelovati u takvoj ucjeni. 
Feliksa je na kraju spasila libanonska organizacija, iako detalji same akcije nisu javno poznati. Ono što je najvažnije jest da se orao sada nalazi na sigurnom i da je u dobrom stanju. U Libanonu ga nije moguće pustiti natrag u prirodu, jer bi, kako upozoravaju zaštitari, vrlo vjerojatno ponovno bio uhvaćen. Zato je jedino održivo rješenje njegov povratak u Srbiju.
Po dolasku u zemlju Feliksa očekuje oporavak u jednom od zooloških vrtova, a zatim, ako sve bude kako treba, i povratak u prirodno stanište.
I. U.